Прочитај ми чланак

СТАЊЕ НАЦИЈЕ: У гаражама тржних центара воде праве битке, а викендом је пакао

0

Инцидент у гаражи тржног центра у коме је учествовао и фолк певач Маринко Роквић није усамљен случај последњих месец дана - гужве у шопинг центрима не јењавају од празничне куповине, али зато итекако мањка стрпљење возачима у потрази за слободним паркинг местом, нарочито викендом.

garaza beograd t

Еуфорија око попуста и на већ снижене артикле, чини се брзо попусти када се стигне на само одредиште. Кружење по гаражи, па и околним паркинзима међу зграда одужи шопинг за више од пола сата.

– Од децембра нема викенда да сам лако пронашла слободно место за паркинг. Од 15 до 20 минута тражим у ма који тржни центар отишла. Пробала сам и у време недељног ручка, али увек исто – пожалила нам се једна Београђанка.

Више од 1.400 паркинг места у ТЦ „Ушће“ тако нису понекад доволњи колико има купохоличара.

-Гужве за паркинг места прате гужве у тржним центрима, па тако код нас када је шопинг најт или када су празнична снижења све врви од људи . Оно што је најважније јесте стрпљење, да људи стрпљиво сачекају своје место јер је капацитет паркинга преко 1.400 па ће сви доћи на ред да оставе своје возило – истиче Невена Мартиновић у име ТЦ „Ушће“.

Након кружења, слажења из нивоа у ниво гараже, неретко се дешавају и свађе.

-Већих инцидената није било, можда пар мањих јер је неком вероватно у том тренутку требало више толеранције и стрпљења, али за сада се углавном све добро завршавало. Код нас се паркирају и људи које раде поред у пословној кули, али не мислим да то много утиче на гужве, разлог за гужву је поред доброг шопинга то што велики број људи дође да одгледају филм у биоскопу, попију пиће са пријатељима и доведу децу у неку од играоница – додаје Мартиновићева.

Маринко Роквић данас је у 15.50 изазвао прави скандал на паркингу једног шопинг центра у Београду, где је лупао шамаре девојци, а њеном дечку разбио аркаду.Како „Блиц“ сазнаје, девојка претученог И. A. је чувала паркинг место, а тада је наишао Маринко и покушао да се упаркира. Међутим, девојка му је лупила по хауби, а певач је тада изашао из возила у којем је седео са супругом и почео да јој лупа шамаре!

У подневним сатима гужве се створе и у ТЦ „Стадион“.

– Сваког дана после 17 сати стварају се велике гужве, али и када су велике манифестације, концерти или снижења. Тада се паркинг места брзо попуне, па нема увек места за све који би да се паркирају већ морају сачекати пар минута или се возити у круг не би ли нашли паркинг. У поџемној гаражи има 1.000 паркинг места, а обезбеђење и видео наџор дуж целе гараже обезбеђују паркинг места- истиче Милутин Буква, менаџер тржног центра „Стадион“ и додаје да инцидената често буде али да се све на крају разреши.

Решење за овај проблем је једноставно, па уколико су возачи у стању најбоље је да се паркирају негде даље па да прошетају или ако је гаража са више спратова, да одмах иду или на највиши ниво или на најнижи уколико је под земљом, пошто је тако теоретски већа могућност да ће наћи слободно место.
 

7 коментара “СТАЊЕ НАЦИЈЕ: У гаражама тржних центара воде праве битке, а викендом је пакао

  1. konstantin каже:

    Nemoze da ti neko cuva parking mesto u trzbom centru. Ko prvi dodje kolima ima prednost da parkira.

  2. NGO_Informer каже:

    Еvropska unija pomaže zaštitu od poplava u Obrenovcu

    Radovi na čišćenju drenažnih kanala počeli su danas u Obrenovcu u okviru Programa pomoći Evropske unije poplavljenim područjima u Srbiji. U cilju jačanja preventivnih mehanizama i unapređenja sistema zaštite od poplava, Evropska unija izdvojila je 441.500 evra za čišćenje 64 kilometara kanala u Obrenovcu i Surčinu.

    „Ovi kanali očišćeni su poslednji put tokom osamdesetih godina, a to dovoljno pokazuje koliko malo smo se starali o prevenciji što je doprinelo poplavama. Evropska unija bila je od prvog dana uz nas i pružila veliku pomoć, a sad je sa nam i tokom sprovođenja projekata koji će sprečiti štetu od elementarnih nepogoda“, rekao je direktor Kancelarije Vlade Srbije za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević.

    „Evropska unija sada u Obrenovcu finansira projekte prevencije poplava, koji će obezbediti veću sigurnost svih građana. Radovima na čišćenju kanala otpočinjemo veoma važnu fazu prevencije da bismo smanjili rizik od sličnih katastrofa u budućnosti. U decembru je završena popravka šest pumpi u Obrenovcu, koju je finansirala EU, a očekuje nas nabavka tri nove pumpe i obnova šest crpnih stanica“, rekao je šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Davenport.

    Tokom obilaska lokacije kod rekonstruisanog korita Baričke reke, koje je Evropske unije finansirala sa 262.000 evra iz Fonda solidarnosti, ukazano je na neophodnost smanjenja rizika od poplava i jačanje infrastrukturne otpornosti lokalnih samouprava.

    „Bićemo partneri Evropskoj uniji u ovoj fazi prevencije poplava, jer to je od velike važnosti i za opštinu, ali i za celu zemlju. Evropska unija do sada uputila je ogromnu pomoć Obrenovcu, a toga treba da budu svesni svi građani“, rekao je predsednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković.

    Ambasador EU posetio je porodicu Krupljanin koja je obnovila poljoprivrednu proizvodnju zahvaljujući donaciji sedam jagnjadi koju su dobili preko Programa pomoći Evropske unije. Davenport je obišao i preduzeće „Stelit 90“ i školu stranih jezika „Moja škola“ koji su uz podršku Evropske unije ponovo pokrenuli poslovanje, nakon velike pretrpljene štete tokom poplava u maju 2014. Evropska unija izdvojila je 10.300 evra za nabavku dve mašine za „Stelit 90“, dok se pomoć školi stranih jezika sastojala od nabavke nastavnih sredstava ukupne vrednosti 5.000 evra.

    „Poseban utisak na mene ostavila je porodica Krupljanin koja je pre dve godine dobila sedam jagnjadi, koja su danas stasla u ovce koje će dati potomstvo, a to je pravi primer obnovljenog ciklusa života koji se vidi u celom Obrenovcu“, rekao je ambasador Davenport.

    Tokom obilaska lokacije kod rekonstruisanog korita Baričke reke, koje je Evropske unije finansirala sa 262.000 evra iz Fonda solidarnosti, ukazano je na neophodnost smanjenja rizika od poplava i jačanje infrastrukturne otpornosti lokalnih samouprava.

    Evropska unija izdvojila je oko 11,1 milion evra kroz pretpristupne fondove IPA 2012, IPA 2014 i Fond solidarnosti za saniranje posledica poplava u Obrenovcu i jačanje sistema zaštite od poplava.

    Program pomoći Evropske unije poplavljenim područjima u Srbiji sprovodi sedam partnerskih organizacija – Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), organizacije Hilfe zur Selbsthilfe e.V (Help), Arbeiter-Samariter-Bund Deutschland e.V (ASB) i Danski savet za izbeglice (DRC), Austrijska razvojna agencija (ADA) i Svetska banka.

    1. EU Pakaristan каже:

      ma kakva eu, tamo je kriza i beda.

    2. Simerijanac каже:

      PROPAST U EU: Evo kako Bugari vide svoju propast i umiranje po strogim standardima i metodama Evropske unije

      Želite li da znate kako ćete živjeti u Evropskoj Uniji? Putujte u Bugarsku. Ne samo da se odmorite, da hodate duž šetališta od restorana do restorana. To je maska – fasada. Vozite
      malo, nekoliko desetina kilometara u unutrašnjost. Vidjećete ruševine fabrika, vidjećete da je siromaštvo zavladalo svuda naokolo. Vidjećete od EU uništenu privredu, vidjećete ljude koji uzalud pokušavaju da nađu posao.

      Kako Bugarska umire u rukama EU

      Ono što nećete vidjeti – srećne mlade ljude, jer su neki od njih otišli na privremeni rad, a drugi – zauvijek. Čini se da postoji sloboda govora, i vlada se može psovati, ali ne mnogo – da ne bi bilo problema na poslu. I ako ti još, ne daj Bože, upotrijebiš riječ Rusija, Putin – štopuj vrijeme: za nedjelju dana ćeš dobiti “šut” kartu za nigdje. Odmah ćeš biti etiketiran kao ruski špijun, saučesnik, optužen za sve smrtne grijehove. Tobože su i otvorene
      granice – možete da idete na odmor u Zapadnu Evropu, ali samo ko će ići?

      Nezaposlenost na nivou od 18%, što veselo govore vlasti – je notorna laž! U stvarnosti je više od dva puta veća! Najmanje jedno od četiri radno sposobna lica ne može da nađe
      posao. Ko može – odlazi jer su granice otvorene. Ali, ko su oni tamo? Možda menadžeri, tehnolozi, inženjeri? Ne, oni su tamo radnici na crno, perači sudova. Radnici migranti! To je ono što nam je donio ulazak u Evropsku Uniju – prilika da odemo bez vize da radimo kao nestručna radna snaga.

      Sistematski je uništena čitava industrija, a za male pare privatizovano sve što je moguće, i isječeno u staro gvožđe. Potpuno je uništena poljoprivreda. Devastiran sistem visokog obrazovanja. Stvoreni masovni univerziteti koji primaju mito za visokoškolske diplome. Sve što možemo da ponudimo za izvoz je jeftina nekvalifikovana radna snaga.

      U Bugarskoj, populacija od 9 miliona smanjena je na 7. Mladi parovi su prestali da imaju djecu. Ko može – odlazi. Nastupa propast generacija. Ogroman je broj ljudi koji rade na
      Zapadu. Djecu podižu babe i djedovi. Djeca ne mogu da vide svoje roditelje. Ovo je cijena plaćena za Bugarsku u EU . Željeli smo drugačiji život, ali ne takav. Mi smo surovo prevareni. Uvukli smo ljude u ovu EU bez pitanja. Samo nas bombarduju zapadnom propagandom. Nadali smo se da će ulaskom u EU život postati bolji.

      Ne! Život je postao nepodnošljiv!

      Šta je dobio običan čovjek? Pristupanjem EU je profitirala nekolicina oligarha koji su zaradili rasapom nacionalne ekonomije. U Bugarskoj živi dobro samo nekolicina . Većina jedva sastavlja kraj s krajem. 36-godišnji fotograf, planinar i revolucionar sa romantičnim imenom Plamen, kada su u krotkoj Bugarskoj stvari krenule nizbrdo, izvršio je javni čin samospaljivanja na trgu ispred Skupštine grada Varne. U znak protesta protiv siromaštva,
      korupcije, nepravde i zanemarivanja vlasti. Ako njegova zemlja umire – zašto bi on živio?

      Ova smrt nije bila jedina. Još pet ljudi je planulo kao žive baklje krajem veoma jake zime. Među njima – otac petoro djece, 53-godišnji Vencislav Vasilev, koji je izgubio posao
      (sudski izvršitelji su morali da otmu imovinu porodice u dugovima za “komunalno” – 219 evra za vodu), i nezaposleni Trajan Petrov (on je imao samo 26 godina).

      “To se nikada nije desilo u istoriji Bugarske”! – ogorčeno uzvikuje Bugarska novinarska legenda Valerij Najdenov.

      – Mi – hrišćanska zemlja, koja ne poznaje radikalizam i fundamentalizam.Samospaljivavanje ljudi je nešto neočekivano i šokantno. Za hrišćane je uoopšte političko samoubistv neprihvatljivo. I mi ne sumnjamo da su ta samoubistva – politička. Ako
      želite da se ubijete, postoje mnogi drugi načini, bezbolniji. Kada čojvek vrši samožrtvovanje ne umre odmah – dvije nedjelje traju mučenja i agonije. ”

      Šta se desilo sa Bugarskom – nekada blagodatnom i prosperitetnom? Šta se desilo sa Bugarima – najstrpljivijim i mirnim narodom Evrope

      Jedini izlaz – napustiti zemlju

      Ljutnja i bijes su odredili svijest o problemu: ljudi su izašli da protestuju ne kao građani koji imaju jasne vrijednosti, nego kao gnjevni potrošači. Oni su mahali rukama, vikali i umorili se.

      Mladi, talentovani i tvrdoglavi pakuju stvari i bježe bez osvrtanja, ostavljajući starije da umru u selima. Sjever zemlje, gde je nezaposlenost (zvanična) 60% (!), je raseljen. Rijetki turisti ga porede sa Černobiljskom zonom. Tokom proteklih 20 godina zemlju je napustilo 2 miliona ljudi.

      Zemlja je izgubila više ljudi nego za dva svjetska rata, ali to nije granica. Ekonomska kriza se poklopila sa strašnom skalom demografske katastrofe. Do 2060 će stanovništvo Bugarske biti samo 5 miliona ljudi, od kojih će 1,5 miliona biti Cigani. Bugari
      kao ljudi sa drevnom pravoslavnom kulturom su osuđeni na propast.

      “Prošle godine je rođeno samo 62.000 djece – kaže novinar Ivo Hristov. – To je najniža stopa nataliteta od 1945. Bugarska se topi brže od svih evropskih zemalja. Još gori ishod je
      samo u Estoniji. Za svu svoju 1300-godišnju istoriju naša zemlja nikada nije bila tako blizu raspada. ”

      Navikli smo da čekamo kada će nas spasiti

      – Da li je sada gore nego pod Turcima? – čudim se ja.

      – Još gore. Demografska i ekonomska kriza su se poklopile sa moralnim propadanjem. Društvo je sada mnogo dublje iskvareno nego za vrijeme turske okupacije, kada su ljudi bili
      ujedinjeni idejom borbe za oslobođenje. A šta vi hoćete od nas? Bugari su tihi ljudi – u očima poznatog novinara Svetoslava Terzijeva zaasjaše iskrice ironije.

      – Mi smo imali pet stotina godina turskog jarma. Mi smo se navikli. Onda je došla Rusija i oslobodila nas. Kasnije, mi smo se spetljali sa Nijemcima, ali oni su bili loši saveznici. Od njih nas je oslobodila Crvena armija. Zajedno sa njom je došao Sovjetski Savez, koji nas je u 90-tim godinama oslobodio od sebe. Šta je naša budućnost? Zašto misliti o tome? Preživjeli smo dan do uveče, i to nije loše. Bugari su navikli da sjede i čekaju kada će ih
      spasiti.

      (trebinjeinfo)

    3. maxi031 каже:

      Да си случајно заменио Бугарска са Србија не би погрешио.

    4. Rile каже:

      Ааууу…па немој да га убијаш у појам…а тако лепо и фино качи небулозе овде већ месецима… ;)

    5. Vrana каже:

      Dok ne padne Berlin nama nam života.

Коментари су затворени.