Прочитај ми чланак

РЕГИСТРОВAНA НОВA СТРAНКA – прво ће о изборима да разговарају са СНС

0

У Србији је регистрована још једна странка - Боља Србија, а њен лидер је Драган Јовановић, председник Скупштине општине Топола и народни посланик.

Ова партија је једна од ретких чију је регистрацију потписао лично министар државне управе Бранко Ружић.

Фото: boljasrbija.org.rs

Иначе, то раде државни секретари, али како они још у овом ресору нису именовани, Ружић је ставио свој параф.

Јовановић за „Блиц“ каже да се нада да ће му то бити срећан знак, али и признаје да ће први велики испит за њих бити предстојећим избори у Београду и Aранђеловцу који ће бити одржани истог дана.

– Наравно, око изласка на изборе у престоници разговараћемо са Српском напредном странком, зато што су нам они партнери, били смо на њиховој листи на претходним изборима. Врло нам је значајна сарадња с њима. Боља Србија има за циљ опстанак српског села, развој предузетништва и домаће привреде, пре свега у прехрамбеној индустрији. Иначе, акценат странке је на обичном грађанину и човеку, и жељи да му се помогне да у средини у којој живи има боље услове за живот, а не да хрли у Београд трбухом за крухом – каже Јовановић и поносно истиче да Боља Србија има општинске одборе у 45 градова и општина у Србији, од Врања до Београда, а највише у Шумадији.

Иначе, ова странка је недавно однела убедљиву победу на једном бирачком месту – Породин у Браничевском округу, где су одржавани избори за савете месних заједница. Освојили су свих 15 мандата, колико је укупно и било у игри, а кандидат Боље Србије Драги Чичић освојио је највише гласова на том бирачком месту. Ипак, у МЗ Симићево Боља Србија је освојила два мандата, док је СНС и Покрету социјалиста припало шест мандата, као и Социјалистичкој партији Србије.

12 коментара “РЕГИСТРОВAНA НОВA СТРAНКA – прво ће о изборима да разговарају са СНС

  1. Аца Тодоровић каже:

    „Боља Србија има за циљ опстанак српског села…“ Тешко да ће бити тако.
    Онај ко сарађује са Вучићем једини му је циљ да се завуче Вучићу у задњицу и да добије што више јавних предузећа на пљачкање.

  2. Pantelija каже:

    Наравно, око изласка на изборе у престоници разговараћемо са Српском напредном странком,
    ______________________________________________________________________________
    Isturena postaja fasisticke SNS handzar divizije i kvislinske pedersko-vaginalne nakaze!

    1. tomahawk каже:

      to su mu izvidjaci, izvidnica, prethodnica, pobocna patrola…
      lukav je AV svaki mu cas

  3. EUInformer2 каже:

    Admiralka Mišel Hauard postala je prva žena Afroamerikanka koja je komandovala brodom u mornarici SAD 1999. godine. Danas je komandantkinja Komande združenih snaga NATO u Napulju.

    Koliko je rodna perspektiva važna za NATO, na koji način žene doprinose uspehu vojnih misija Alijanse u svetu i kako žene mogu doprineti rešavanju problema u regionu, za European Western Balkans govori admiralka Mišel Hauard. Pored zvaničnika Srbije sa kojima je razgovarala o unapređenju vojne saradnje, admiralka Howard se sastala i za nekoliko uspešnih žena iz sveta politike, civilnog sektora i medija.

    European Western Balkans: Koji je razlog Vaše posete Beogradu?

    Mišel Hauard: U Beogradu sam kako bih unapredila vojnu saradnju i partnerstvo između NATO-a i Srbije. Iz tog razloga, sutra ću se sastati sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih poslova kako bismo razgovarali o temema od zajedničkog interesovanja.

    Region Zapadnog Balkana je od starteškog značaja za NATO. Podrška stabilnosti i bezbednosti je prioritet NATO-a. Stabilnost i bezbednost u Srbiji dopirnosi stabilnosti i bezbednosti Evrope. Ja sam posebno zainteresovana za održavanje zdravog dijaloga o NATO snagama na Kosovu. One su najvidljiviji simbol napora NATO da osigura mir i bezbednost na Zapadnom Balkanu.

    Kancelarija NATO u Beogradu pomaže srpskim vlastima na daljem sprovođenju reformi u oblasti odbrane, omogućava Srbiji da efektnije učestvuje u Partnerstvu za mir, a u okviru Individualnog akcionog plana partnerstva, i pruža podršku aktivnostima NATO-a na planu javne diplomatije.

    EWB: Koji je cilj ovog sastanka sa ženama?

    MH: Uključivanje rodne perspektive u vojsku je bitan deo pristupa NATO-a bezbednosnim izazovima. Međunarodna zajednica sve bolje razume značaj rodne perspektive ne samo u vojsci, već i u vlasti i u poslovnom svetu.

    Žene sa kojima se večeras sastajem su veoma uspešni lideri. Radujem se što imam priliku da učetvujem u diskusiji o tome kako možemo doprineti rešavanju regionalnih problema kroz jedinstvenu perspektivu pripadnica ženskog roda.

    Žene čine približno 50 odsto svetske populacije. U oblastima odbrane, razvoja i diplomatije, izazovima moramo pristupiti sveobuhvatno, razmišljajući o čitavoj populaciji, uključujući i žene.

    U SAD mornarici, mojoj službi, žene čine oko 18 odsto zaposlenih. Žene su sastavni deo oružanih snaga svih članica NATO-a. Žensku perspektivu uvek uključujemo u vojno planiranje jer znamo da doprinosi boljem ishodu u vojnim operacijama. Znamo da je glavni pokazatelj uspešnosti vojne misije kada u ugroženom društvu žena može da obavlja svoje svakodnevne tradicionalne obaveze sa samopouzdanjem, i bez straha.

    EWB: U čemu je vrednost rodne perspektive u okviru NATO-a?

    MH: NATO zemlje i partneri posvećeni su uklanjanju barijera kada je u pitanju učešće žena u prevenciji, upravljanju i rešavanju konflikta i građenju mira, kao i u smanjenju rizika od konflikta i rodno uslovljenog nasilja.

    Na Samitu u Velsu 2014. godine, lideri Alijanse su istakli da će uključivanje rodne perspektive u tri ključna NATO cilja – kolektivna odbrana, upravljanje krizama i kooperativna bezbednost – doprineti da NATO postane moderniji i spremniji, i sa boljom sposobnošću reagovanja.

    Rod je važan segment u saradnji NATO-a sa drugim međunarodnim organizacijama – naročito UN – i civilnim sektorom. NATO takođe deluje i u okviru sopstvene organizacije i struktura kako bi promovisao rodnu ravnopravnost i učešće žena u svim aktivnostima.

    EWB: Srbija je proglasila vojnu neutralnost pre 11 godina. Uzimajući u obzir da su danas skoro svi susedi članice NATO-a ili žele da se priključe savezu, mislite li da je neutralnost Srbije održiva na duži rok?

    NATO u potpunosti poštuje politiku vojne neutralnosti Srbije. Na Srbiji je da odluči koju vrstu odnosa želi da ima sa Alijansom u budućnosti, a mi ćemo uvek poštovati vašu odluku.

    EWB: S obzirom na to da će Srbija narednih godina verovatno postati članica EU, kako vidite saradnju Srbije i NATO-a u budućnosti?

    MH: NATO i EU su komplementarne međunarodne organizacije i mnoge države su članice i jedne i druge. Iz vojne perspektive, smatram da je članstvo u jednoj ili u obe dobra stvar. NATO ima stabilan odnos sa Srbijom kroz program Partnerstvo za mir, koji se temelji na uzajamnom poštovanju, poverenju i saradnji.

    Uverena sam da će NATO nastaviti da održava zdrave odnose sa Srbijom kroz Individualni akcioni plan partnerstva. NATO kancelarija u Beogradu ima ulogu u podršci sprovođenju tog plana.

    EWB: Poslednje ankete pokazuju da manje od desetine građana Srbije podržava članstvo u Alijansi. Šta bi Srbija ili NATO trebalo da urade da promene način na koji građani posmatraju mogućnost članstva Srbije u NATO?

    MH: NATO je savez zasnovan na demokratskim vrednostima i individualnim pravima. Poštujemo izbore Vlade Srbije i njenih građana. Međutim, pristupanjem Partnerstvu za mir Srbija je pokazala da je, u cilju održavanja stabilnog i sigurnog okruženja u Jugoistočnoj Evropi, NATO potreban u očuvanju uslova koji pospešuju napredak. Učešćem Srbije u tom programu možemo da obezbedimo potrebnu interoperabilnost koja je neophodna za učešće u EU i NATO misijama. NATO ima brojne partnere neutralne po svom opredeljenju, kao što su Švedska, Finska, Austrija, Irska i Švajcarska, koje su duboko uključene u aktivnosti u okviru Partnerstva za mir. Održavamo nekoliko vežbi godišnje sa Vojskom Srbije i spremni smo da i dalje razvijamo naše odnose.

    EWB: General major Đovani Fungo rekao je da je situacija u celom regionu nestabilna. Koji su glavni uzroci i kako vidite ulogu KFOR-a u održavanju stabilnosti?

    MH: Mi smo poptuno svesni tenzija u regionu i oslanjamo se na procenu situacije na terenu u realnom vremenu od strane KFOR snaga na Kosovu i u njegovoj okolini. KFOR će nastaviti da pruža bezbednost i sigurno okruženje, kao i slobodu kretanja za sve. Zadržaćemo fleksibilno prisustvo radi odvraćanja, i uvodićemo promene samo onda kada bezbednosna situacija to dozvoli.

    KFOR nastavlja da podržava mirno, stabilno i multietničko Kosovo, uz pomoć negde oko pet hiljada vojnika koji su spremni da brzo odgovore na bilo koji bezbednosni izazov. NATO je posvećen podršci implementacije dogovora Beograda i Prištine i naša namera je da održimo trenutni broj
    vojnika u narednim mesecima. Cilj NATO-a je da se ide ka sve manjem i fleksibilnijem prisustvu KFOR-a, ali ta odluka će biti vodjena razvojem situacije na terenu. KFOR je ostvario odličnu saradnju sa Vojskom Srbije. KFOR i VS sarađuju duž administrativne linije na obezbeđivanju sigurnog okruženja, sa punim međusobnim poverenjem.

    1. Бобан за Царевину Србију каже:

      Када би ти Господ подарио покајање да престанеш са тим пропагандистичким објавама и памфлетима европе којом су завладали антихришћански морал и некрофилска болесна умишљања. Па да се сити испричамо онако као људи, а не као гремлин и његове потенцијалне жртве.
      Само да знаш ма колико се ти овде трудио то тровање ти овде неће успети. Можда негде где су већ полускувани, али овде уз Божију помоћ неће ти успети.

    2. Ћирко каже:

      Ко да за нас ради. Огадио нам је ЕУ до крајњих граница.:))

    3. моћни Ђоле Јанговић каже:

      тако је . Само нека пичи!
      Кад хоће да их уништи, прво им узме памет. Мухарем нам се „захолц’о“ па не зна да стане..::)))

    4. Simerijanac каже:

      Да тачно.
      И они којима је ЕУ била огавна, кроз његове коментаре је још огавнија.

      Кроз његове копи- пасте и имбецилне коментаре кад чујем за ЕУ желудац ме заболи и повраћа ми се.

      И прије нијесам волио ЕУ, али није ми се повраћало на њен помен. За све је крив Јиржек.

    5. Zoran Cvetkovic каже:

      I nas je jako obradovala vest da pred predstojece sukobe zene preuzimaju vazne funkcije u americkoj vojsci, i voleli bismo da nastave sa tom praksom.

    6. Simerijanac каже:

      Јеси ли скоро обилазио септичку јаму Поточари ?
      И никад ми ниси одговорио јеси ли питао своју куурвинску матер које су је животиње силовале да би сазнао ко су ти биолошки очеви ?

    7. Zelimir каже:

      Ма рећи ћу ти ја за њега, то се из авиона види да таквог млатимудана могу само мајмуни да направе, можда се и нека свиња а и кера умешала али мајмуни су били главни. У његовом случају ништа без бабуна, зато балије и зову очеве бабо то је због блиског предака бабуна. Ја га одавно не региструјем, немам снаге да читам мајмунска размишљања. То ти је посао за ветеринара, стока је то, није то за људе. Поздрав

    8. Monter каже:

      RANI PLAĆENICI U SRBIJI digli glas zbog objavljivanja spiska ko dobija pare od SOROŠA, ROKFELERA…

      Razumem nezadovoljstvo nevladinih organizacija o čijem je finansiranju „Politika” pisala u dosijeu „Putevi američkog novca u Srbiji”. Nisu navikli da se bilo ko u Srbiji bavi ovom temom na osnovu činjenica i brojki, umesto stereotipnih optužbi, piše autorka Politike, Jelena Popadić, koja je u ovom listu se bavila temom finansiranja nevladinih organizacija koje deluju na teritoriji Srbije.

      List Politika je objavio koliko novca je koja domaća nvo dobila od međunarodnih fondacija i stranih nevladinih struktura. Na listi organizacija koje se finansiraju iz inostranstva su neke od najuticajnijih nevladinih organizacija u Srbiji, a Nezavisno društvo novinara Vojvodine, portal „Južne vesti” i Fondacija „Slavko Ćuruvija” su javno istupili protiv pisanja najstarijeg lista na Balkanu.

      „Svako uređeno građansko društvo, međutim, podrazumeva transparentnost u finansiranju ne samo partija i političara, nego i medija i nevladinih organizacija. Zato ne razumem zašto se moji kritičari opiru objavljivanju činjenica. Da li je moguće da misle da samo njihove organizacije treba izuzeti iz načela transparentnosti? Da pravila za njih ne važe?“ – pita Jelena Popadić, novinar Politike u svom novom tekstu pod naslovom „Na vaše uvrede mogu da odgovorim samo brojkama“.

      Popadić: Uvredama na informacije!?

      Kada je „Politika“ u junu objavila seriju tekstova o domaćem budžetskom novcu koji dobijaju pojedine nevladine organizacije, „Tviter” i „Fejsbuk” zapalili su se od teških reči, uvreda i kritika na račun našeg lista. Mnogo njih me je optuživalo da opet pokrećem priču o izdajnicima i stranim plaćenicima, da potpirujem mržnju, da ljudima stavljam mete na čelo, ali ih je veoma malo pokušalo da demantuje materijalne podatke koje sam obelodanila.

      Čini mi se da sada, kada se bavim američkim finansijerima domaćih organizacija i medija, sve počinje ispočetka. Nezavisno društvo novinara Vojvodine, portal „Južne vesti” i Fondacija „Slavko Ćuruvija” reagovali su ovih dana zbog podataka koje sam objavila u seriji tekstova o putevima američkog novca u Srbiji. Svi ti podaci, koji podrazumevaju uplate velikih fondacija na račun srpskih nevladinih organizacija, uredno su zabeleženi na sajtu američkog Fondacija centra. Reč je o ustanovi koja postoji već 60 godina i čiji saradnici prikupljaju podatke o saradnji organizacija civilnog društva širom sveta. Proveru podataka vrše ukrštanjem podataka iz čak 35 različitih izvora informacija. Sarađuju sa velikim brojem donatora, piše Popadićeva.

      Prihvatam da se, i pored svih tih provera, ovoj američkoj ustanovi kojoj redovno stižu podaci o svim donacijama, možda potkrala i neka greška. Zato sam sve primedbe upućene „Politici” iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine, Fondacije „Slavko Ćuruvija” i „Južnih vesti”, prosledila Fondacija centru. Primedbe su poslate elektronskom poštom, a troškove prevoda snosiće naša redakcija, kaže Popadićeva u svom tekstu.
      Gorim od znatiželje da vidim da li će Fondacija da promeni podatke na svom sajtu, ali sam skeptična budući da nisu pružili nikakve dokaze u reagovanjima na dosije „Politike“.

      Fondacija centar smatra da bi finansiranje nevladinih organizacija moralo da bude javno i svima dostupno. Nevladine organizacije u Srbiji očito ne dele to uverenje. Malobrojne su organizacije na čijim je portalima moguće pronaći detaljne podatke o donacijama, ostvarenim projektima i utrošenom novcu. Moje je iskustvo da se svaki pokušaj da se istraže finansije u nevladinom sektoru po pravilu završava sinhronizovanim napadom na autora ili celu redakciju. Ukazuje se na njegove skrivene namere, a statistika se diskredituje političkom propagandom i veštim spinovanjem.

      Tako se Nezavisno društvo novinara Vojvodine požalilo da je „Politika” objavila netačne podatke o donacijama koje stižu na njihov račun. Moram da uputim Nedima Sejdinovića, predsednika IO NDNV-a, na arhivu Fondacija centra. Neka je pomno pročita, umesto da troši silnu energije na smišljanje pogrdnih izraza kojim etiketira neistomišljenike. Ako tako učini, na trećoj strani spiska organizacija koje primaju donacije naići će na 212.500 dolara koje je NDNV dobio od nekoliko donatora. Već na 13. stranici videće da je njegovo esnafsko udruženje dobilo još 29.800 dolara od američke Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED). Ovaj novac uplaćen je 2011. godine za održavanje šest panela na kojima se raspravljalo o decentralizaciji, kao i za obuku novinara i urednika koji izveštavaju na ovu temu, stoji u novom tekstu Jelene Popadić.

      Nedim Sejdinović napisao je u svom pismu našoj redakciji da su „donacije koje dolaze iz zemalja razvijene demokratije transparentne, predviđaju jasno definisan projekat sa ciljevima, aktivnostima, razradom…”. Ova transparentnost očigledno je rezervisana samo za zemlje „razvijene demokratije” u kojima postoje ustanove koje prate tokove novca donatora. U Srbiji je situacija suprotna. Uplate budžetskih korisnika na račun određene firme ili udruženja mogu se dobiti na jednostavan način. Dovoljno je da se Upravi za Trezor Ministarstva finansija pošalje zahtev za pristup neophodnim podacima. Stranim donacijama nije lako ući u trag. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih „Srbija nikada nije bila građansko društvo” nego „odvajkada građanska margina” ili „svinjac”, kako je naziva Dinko Gruhonjić, predsednik NDNV-a, navodi Popadićeva.

      Koliko novca su dobile „Južne vesti”

      Portal „Južne vesti” požalio se redakciji da od Fonda za partnerstvo i transparentnost nisu dobili 61.800 dolara već polovinu te sume (30.900) na osnovu ugovora potpisanog 30. decembra 2011. godine. Ipak, na sajtu Fondacija centra navedeno je da „Južne vesti” od Fonda za transparentnost imali još jednu donaciju u istom iznosu od 30.900 dolara naredne godine (2012. godina).

      Da li Rokfeler finansira Cenzolovku?

      Ovaj centar zabeležio je da je Fondacija „Slavko Ćuruvija” dobila 150.000 dolara od Fonda braće Rokfeler (2013. i 2014. godine). Ilir Gaši, izvršni direktor Fondacije „Slavko Ćuruvija”, tim povodom je našoj redakciji uputio protestno pismo, jer ovim novcem, kako kaže, nije finansiran njihov sajt „Cenzolovka”. U svom pismu Gaši je objasnio kako novac od ove dve uplate nije utrošen za rad pomenutog sajta. Ipak, nije dostavio dokaz za svoje reči niti je razrešio dilemu da li je zaista ova fondacija dobila od Rokfelera donaciju od 150.000 dolara.

      Napad uprkos izvinjenju

      Redakcija „Politike” izvinila se, u telefonskom razgovoru, predstavnicima Instituta za javnu politiku, Vladimira Bebe Popovića, zbog objavljivanja podatka da je podgorički ogranak ove ustanove dobio 30.000 dolara od Soroševog Fonda za otvoreno društvo. Reč je o donaciji koja je otišla Institutu za medije u Podgorici. Objasnili smo predstavnicima ove ustanove da je reč o nenamernoj omašci, koja je veoma brzo ispravljena u našem elektronskom izdanju. Nažalost, otišla je u štampano izdanje. Iskreno izvinjenje nije omelo predstavnike ove organizacije u zastupanju stava da naša redakcija „namerno i bez povoda učestalo piše o Institutu za javnu politiku i o Vladimiru Bebi Popoviću”.

      Ovo saopštenje potpisao je Mijat Damjanović, predsednik UO Instituta, nekadašnji dekan Fakulteta političkih nauka koji je otišao iz ove ustanove nakon skandala sa izdavanjem fakultetskih prostorija nevladinim organizacijama. Profesor Damjanović je osnivač i idejni tvorac Nacionalne alijanse za lokalni razvoj (NALED) o čijem finansiranju je „Politika” takođe pisala.

      (Politika)
      http://www.intermagazin.rs/strani-placenici-u-srbiji-digli-glas-zbog-objavljivanja-spiska-ko-dobija-pare-od-sorosa-rokfelera/

Коментари су затворени.