Прочитај ми чланак

ЈУНКЕР: Западни Балкан у ЕУ? Не пре 2019.

0

До краја мандата садашње Европске комисије неће бити испуњени услови за улазак неке земље З. Балкана у чланство ЕУ, изјавио је председник ЕК Жан Клод Јункер.

Након тога ће, како је рекао, свака нова чланица морати да претходно уврежи деловање правне државе и вредности ЕУ.

© AP Photo/ Francois Walschaerts

Јункер је то рекао у годишњем излагању о „стању Уније“ у Европском парламенту и истакао да ће „идућих година ЕУ имати више од 27 држава чланица“.

Али, како је навео, „услови за улазак неке нове чланице у ЕУ са Западног Балкана неће моћи да буду испуњени до краја мандата садашње Европске комисије“ 2019. године.

„А сваки пут за сваку нову државу чланицу ће морати да се у потпуности успостави правна држава и да темељне вредности ЕУ буду испоштоване“, предочио је Јункер и нагласио да је „то апсолутни приоритет“.

Он је ставио до знања да „то искључује засад улазак Турске у чланство ЕУ“.

Како је образложио, Турска се „већ извесно време џиновским корацима удаљава од ЕУ“.

„Тамошњи новинари морају имати слободу говора у редакцијама, новинари не смеју бити затварани“, упозорио је Јункер.

Челник Европске комисије је рекао да позива оне који су одговорни у Турској да ослободе „наше и не само наше новинаре“ и да „престану да вредјају наше државе и њихове водје називајући их фашистима и нацистима“.

„Европа је континент зреле демократије, али они који свесно вредјају руше мостове, а у Турској они који то чине желе да срусе мостове да би потом оптужили Европску унију за неуспех у преговорима о чланству“, рекао је Јункер.

„Ми, с наше стране“, како је додао, „и даље остајемо пружене руке великом турском народу и свима онима који на темељу наших вредности желе да раде с нама“.

„Вратили смо Европу у Унију и Унију у Европу“, пручио је Јункер пред посланицима Европског парламета у Стразбуру.

Јункер је рекао да „ветар поново дува у једра Европе“ и да тај континент постаје уједињенији док добија на економском замајцу после одлуке Британије да иступи из тог блока.

„Све то ме наводи да верујем да је ветар поново у једрима Европе“, рекао је Јункер у говору одржаном у Европском парламенту у Стразбуру.

5 коментара “ЈУНКЕР: Западни Балкан у ЕУ? Не пре 2019.

  1. 50 pera каже:

    I Srbija hoće da veruje ali ne može jer Evropa samo hoće da uzima a ništa da ne daje.

  2. Simerijanac каже:

    …“ ЈУНКЕР: Западни Балкан у ЕУ? Не пре 2019.“….

    Вјероватно је у питању грешка, и оно горе није „2019“ него је „2029“.

    1. тек успут каже:

      Можда је опет био малко наливен :)

    2. Simerijanac каже:

      Он је стално наливен, не мало но пуно.
      Као и сви Бриселски комесари.

  3. EUInformer2 каже:

    Pukla je bruka u medijima u svetu zbog Remeda

    VOICE: Gradske vlasti ni na koji način neće pomoći dolazak Remeda u Novi Sad

    Bruka se nastavlja: Novi mural biće na privatnom zidu

    U klubu „Suburbia“ u Kineskoj četvrti organizovana je benefit žurka za prikupljanje sredstava za mural koji bi naredne nedelje trebalo da oslika francuski stritart umetnik Remed. Pored muzike za koju su bili zaduženi bendovi „Deep Steady“ i „Killo Killo Banda“, kao i DJ-evi BoBad i Mouse, posetioci su imali prilike da vide kratki lutkarski video manifest inspirisan cenzurisanim muralom “Jedina istina”, iza kojeg stoje glumica Danica Grubački i ekipa sa Akademije umetnosti. Prema rečima organizatora, odazvalo se do sada najviše ljudi i prikupljeno je oko 500 evra, a uz sredstva koja očekuju od Francuskog instituta, preostaje da se obezbedi novac za iznajmljivanje piker vozila.

    Prema najavama, Remed bi u Novi Sad trebalo da stigne 11. septembra, a plan je da mural oslika u roku od dva dana, 14. i 15. septembra. Novi mural krasiće zid Kulturnog centra Lab, u Ulici Dr Hempta, nadomak Kliničkog centra Vojvodine. Kako za VOICE precizira Stanislav Drča iz KC Lab, reč je o potpuno privatnoj inicijativi s kojom Grad Novi Sad nema apslutno nikakve veze – nije učestvovao u dovođenju Remeda, niti u finansiranju njegovog novog rada. Sredstva su obezbeđena angažmanom KC Lab i partnerske organizacije Lančana reakcija (Chain Reaction), koja je u prethodnih četiri meseca Novom Sadu poklonila čak tri murala

    – Još nije konkretizovano, ali razgovaramo sa Francuskim institutom u Novom Sadu da nam pomogne oko pokrivanja troškova Remedovog puta i, eventualno, dela honorara. Grad niti bilo koja državna institucija nemaju nikakve veze s tim – kaže Drča.

    Stanislav Drča: Reč je o potpuno privatnoj inicijativi s kojom Grad Novi Sad nema apslutno nikakve veze (foto: KC Lab)

    Sa Remedom je u kontakt stupila Milica Grujičić iz Lančane reakcije, a KC Lab je ustupio svoj zid za novi mural. Dve organizacije, po rečima Drče, inače tesno sarađuju pa nije bilo problema da se saradnja produbi zajedničkom akcijom vraćanja Remedovog murala na ulice Novog Sada.

    – Prirodno je da se Remedov mural nađe tu gde bi, na neki način, bio siguran i gde bi predstavljao odgovor na potrebe građana Novog Sada da se takvo delo ponovo pojavi – kaže Drča navodeći da će novi Remedov mural, iako nešto manjih dimenzija od prethodnog, biti iza ograde, ali vidljiv i sa Futoške ulice i iz ulice Dr Hempta.

    Kulturni centar LAB

    Kulturni centar LAB počeo je sa radom pre oko dva meseca, a kako objašnjava Stanislav Drča, ideja je da se napravi prostor u kojem će moći da se okupljaju različiti kreativci i stvaraoci za koje nema adekvatnog prostora u gradu. Zahvaljujući poklapanju određenih prilika, ličnim ulaganjima i činjenici da je prostor u njihovom vlasništvu, pokrenuta je priča koja će se realizovati tokom narednih godina.

    – Oformićemo ozbiljan galerijski prostor, sređujemo muzički studio, a sredinom oktobra pokrenućemo i onlajn radio. Deo opreme je već stigao i sada rešavamo izolaciju u prostoriji, a u planu je i fotografski studio. Ideja je da dovodimo strane izvođače i umetnike koji bi u okviru tog prostora funkcionisali i imali šta da pokažu novosadskoj publici – kaže Drča. Precizira da nikakva sredstva za pokretanje KC Lab od grada, pokrajine ili bilo koje državne institucije nisu dobili, niti su ih tražili i ističe da je plan da tako bude i ubuduće.

    – Gledamo da sa drugim partnerskim institucijama, koje su mahom nevladine organizacije ili strani instituti, pre svega potenciramo kvalitet programa, a onda kroz taj kvalitet i neke druge sporazume postepeno sređujemo i opremamo taj prostor – zaključuje on.

    Govoreći o tome zašto je Remedu upućen poziv da se vrati i naslika novi mural uprkos činjenici da je „Jedina istina“, koja je 2009. urađena u saradnji sa gradom, netragom nestala, Milica Grujičić za VOICE kaže da je ta organizacija i nastala iz revolta zbog cenzure u kulturi. Podseća da je neposredno pre uklanjanja Remedovog murala doživela i cenzuru predstave „Čas anatomije“, u kojoj glumi, a koju je za SNP režirao Andraš Urban.

    – Uprava nam je u tom momentu rekla da iz prve scene moramo da izbacimo određena imena koja smo izgovarali, a reč je o imenima ubijenih muslimana u Srebrenici, uopšte ne shvatajući kontekst te prve scene i toga o čemu govori predstava. Delovali su upravo iz nekakvih svojih kaveza, amova, gledajući stvar nacionalistički. Mi smo na tu cenzuru reagovali kao grupa umetnika, braneći svoju predstavu i na kraju smo je napravili tako da se vidi da je cenzurisana – kaže ona i podseća da je tih meseci, nakon prekrečavanja murala i predsedničkih izbora, bilo građanskih protesta, da je u društvu vladala naelektrisana atmosfera, da je bilo i apatije i mnogo straha, što ih je sve navelo da reaguju.

    – Mi smo već krajem maja uradili prvi mural. Hteli smo da vrlo brzo, kao građani, na pravi način reagujemo kroz umetnost. Da odgovorimo kroz umetnost na prekrečavanje Remedovog murala, jer smo smatrali da je to veliko umetničko delo. Uostalom, videli smo svi reakcije ljudi, sve koji se bavimo umetnošću je to probudilo, ta potreba da se to reši – kaže ona.

    Milica Grujičić: Pukla je bruka u medijima u svetu zbog Remeda

    Na opasku da je taj mural finansiran delom od strane Grada Novog Sada, Milica Grujičić kaže da je Lančana reakcija tražila i dobila finansijsku pomoć za izradu prvog murala jer kao potpuno nova i nepoznata organizacija nije bila u mogućnosti da sama realizuje taj obiman posao. Međutim, nakon prvog murala, naredna dva finansirana su sopstvenim sredstvima.

    – Finansirali smo se uz pomoć određenih firmi i pojedinaca. U kontaktu smo sa mnogo muralista, mnogo njih već zna za nas i Novi Sad. Pukla je bruka u medijima u svetu zbog Remeda i mnogo ljudi bi se odazvalo našem pozivu i uradiće nešto za mnogo manje honorare – kaže Grujičić. Dodaje da će praksa samostalnog finansiranja biti praktikovana i ubuduće, a podsetila je da građani izradu murala mogu da finansiraju uplatama na račun udruženja, ali i na licu mesta, tokom oslikavanja murala.

    Govoreći o ponovnom dolasku Remeda, Milica Grujičić kaže da nije jedinstven slučaj da se muralista vrati u neki grad kako bi slikao novi mural, ali da ne zna za slučaj kakav se dogodio u Novom Sadu.

    – Brišu se murali, ruše se zgrade na kojima je nešto urađeno. To je umetnost koja je prolazna i street artisti to znaju. Ali, jedno je to, a drugo je cenzura na koju se mora reagovati. Svako bira način na koji misli da treba reagovati, a mi umetnici mislimo da treba odgovoriti umetnošću – kaže Grujičić.

Коментари су затворени.