Прочитај ми чланак

СИМОЊАНОВА: Три потенцијална решења проблема „страних агената“

0

Главна и одговорна уредница телевизије РТ и Спутњика Маргарита Симоњан тврди да ситуација са изједначавањем руских медија са страним агентима на територији САД има три потенцијална разрешења.

Прва варијанта, како објашњава, подразумева да се све стране уразуме и схвате да телевизија РТ није толико страшна, да нема рогове и копита, и да функционише као и сви други медији. Тада ће све контрамере бити укинуте, додаје Симоњанова.


Истовремено, она не искључује могућност да ће се и Русија у том случају одлучити да одустане од реципрочних мера, будући да оне представљају искључиво одговор на одлуку америчких власти.

Са друге стране, неутрална варијанта решења проблема подразумева да све те мере остану на снази, те да РТ настави да ради у тим условима. „Замке, откази, притисци, све ће остати како јесте, а ми ћемо наставити са радом“.

„Постоји и песимистички поглед на ствари, а нажалост многе моје колеге верују да ће се управо то и догодити — свима ће бити онемогућена доступност у свим инстанцама. Нас ће забранити, избацити са свих платформи, а можемо само да претпоставимо какав ће бити одговор Русије“, закључила је Симоњанова.

Министарство правде САД ставило је телевизију „РТ Америка“ на списак страних агената по Закону о страним агенцијама из 1938. године, при томе многи други страни државни медији као што су британски Би-Би-Си, кинески Си-Си-Ти-Ви, француска телевизија „Франс 24“, немачка радио-станица „Дојче веле“, нису регистровани као такви.

6 коментара “СИМОЊАНОВА: Три потенцијална решења проблема „страних агената“

  1. EUInformerI каже:

    FHP: Uloga države u skrivanju Ratka Mladića proglašena državnom tajnom

    „Cilj je skrivanje odgovornosti državnih organa i njenih pripadnika za ratne zločine i povezane procese“

    U presudi iz procesa protiv osoba za pomaganje u skrivanju tadašnjeg haškog begunca Ratka Mladića, koji su inače oslobođeni zbog zastarelosti postupka, između se ostalog navodi da je jedan od jataka, tada stariji vodnik VJ, bio optužen da je „u periodu od novembra meseca 2000. godine do 25.7.2003. godine, u Beogradu, u vojnom objektu Vojske Jugoslavije i Vojske SCG na Topčideru, kao i na drugim adresama u Beogradu, krio i pomagao Ratku Mladiću da ne bude otkriven“, saopštio je Fond za humanitarno pravo (FHP), koji je presudu dobio po zahtevu za dostupnost informacija pošto je prethodno optužnica bila nedostupna javnosti, uz obrazloženje da je proglašena državnom tajnom.

    U saopštenju se dodaje da se u presudi navodi i da je ista osoba bila optužena da je „od Komande stana Prve armije Vojske Jugoslavije nabavljala namirnice i druge predmete“ i potom ih umesto vojnicima doturala Mladiću i njegovom obezbeđenju, te da je isti čovek, po optužnici, „po pismenom ovlašćenju Ratka Mladića vršio podizanje svih njegovih primanja preko Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika“ i predavao ih Mladićevoj ženi.

    “U obrazloženju presude je faktički navedeno samo za šta ih je tužilaštvo teretilo. Drugim rečima, iz tog javno dostupnog dokumenta može se videti zbog čega je optužnica proglašena državnom tajnom“, napominje FHP.

    Prethodno je, podseća FHP, u odgovoru na zahtev novinara Balkanske istraživačke mreže (BIRN) da im se dostavi kopija optužnice protiv Mladićevih “jataka”Prvo osnovno javno tužilaštvo odgovorilo da je optužnica proglašena državnom tajnom i da ne može biti dostavljena javnosti.

    U saopštenju se podseća da je optužnica protiv 11 Mladićevih jataka podignuta 2006. godine, a prvostepena presuda izrečena pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu krajem 2010. godine, kada je samo jedan optuženi oglašen krivim, i to zbog nedozvoljenog držanja oružja, a devetoro ih je oslobođeno, dok je prvooptuženi Jovo Đogo u međuvremenu preminuo. Dodaje se da je ovu preusdu Apelacioni sud u Beogradu u maju 2011. vratio na ponovno suđenje, a da je Prvi osnovni sud 17. maja prošle godine zbog zastarelosti oslobodio svih 10 optuženih jataka. Konačno, Apelacioni sud je u avgustu ove godine doneo presudu kojom je zbog nedostatka dokaza oslobodio devetoro optuženih, a na uslovnu kaznu od šest meseci zatvora osuđen je samo Marko Lugonja, koji je priznao delo za koje se teretio.

    Fond za humanitarno pravo smatra da je odluka o proglašenju tog dokumenta državnom tajnom nezakonita i usmerena na prikrivanje uloge državnih organa u skrivanju optuženih za ratne zločine.

    “Proglašavanje dokumenta državnom tajnom, po Zakonu o tajnosti podataka, ‘određuje se radi sprečavanja nastanka neotklonjivo teške štete po interese Republike Srbije’, a Prvo osnovno javno tužilaštvo navodi da bi javno obelodanjivanje navoda optužnice za posledicu imalo ‘ugroženi međunarodni položaj i status Republike Srbije i njenih građana’. Tvrdnja da bi obelodanjivanje informacija o skrivanju Ratka Mladića izazvalo najteži oblik štete po Srbiju i proglašenje optužnice najvišim stepenom državne tajne, evidentno su neopravdani postupci budući da je Međunarodni sud pravde još pre 10 godina proglasio Srbiju odgovornom za kršenje konvencije o genocidu upravo zbog skrivanja Ratka Mladića. Čak i kada bi postojala opasnost od nastanka neotklonjivo teške štete, to opet ne bi bilo dovoljno da se podatak odredi kao tajni, jer bi za tako nešto država morala da pokaže da je interes Srbije koji se štiti tajnošću podatka veći od prava javnosti da zna traženi podatak u konkretnom slučaju (član 8 Zakona. Imajući u vidu da se informacije odnose na skrivanje jednog od najtraženijih haških begunaca, te da je skrivanje Mladića dovelo do osude države za kršenje konvencije o genocidu, ali i ugrozilo proces evropskih integracija Srbije, nesumnjivo je da je interes javnosti da zna u ovom slučaju izražen, opravdan i nesumnjivo pretežniji u odnosu na nezakonite interese države”, ukazuje FHP.

    FHP podseća da Srbija kontinuirano zloupotrebljava i krši Zakon o tajnosti javnih podataka i Zakon o pristupu informacijama od javnog značaja, u cilju skrivanja odgovornosti državnih organa i njenih pripadnika za ratne zločine i povezane procese. Dodaje i da je to istraživanje objavio 2016. godine u publikaciji Pristup dokumentima o zločinima protiv međunarodnog prava u posedu institucija Srbije “Državna tajna jača od prava na istinu”.

    “Upravo skrivanjem, a ne obelodanjivanjem uloge države u masovnim kršenjima ljudskih prava u prošlosti i kasnijem pomaganju počiniocima zločina, nanosi se neotklonjivo teška šteta po interese Republike Srbije i ugrožava se njen međunarodni ugled“, ocenjuje se u saopštenju.

    FHP je pozvao državne organe Srbije da sa takvom praksom prekinu, te da omoguće transparentnost sudskih procesa i javni uvid u dokumentaciju koja se odnosi na učešće političkih, vojnih i policijskih struktura u krivičnim delima tokom i nakon sukoba na području bivše Jugoslavije.

    1. Simerijanac каже:

      Србе тренутно највише занима докле се стигло са истрагом у вези убиства
      новинарке Дафне Каруанe Галициe која је повела истрагу „Панама папира“
      којом је откривена корупција на Малти, али и корупцијски скандали широм
      света и умешаност политтичара и високих званичника у офшор пословања ?

    2. EUInformerI каже:

      Ukoliko bi tebi to pitanje stvarno interesovalo, ti bis ga položio nadležnim organima na Malti.

    3. Simerijanac каже:

      Немој говорити у моје име јер није лијепо.
      Мислим да сам са питањем био крајње јасан и децидан.

  2. 50 pera каже:

    Pravila prema trenutnim potrebama.

Коментари су затворени.