Прочитај ми чланак

ЛАВРОВ: Имали смо пуне руке посла у Црној Гори, Македонији, нека се припреми …

0

Министар иностраних послова Русије Сергеј Лавров у шали је испричао у које државе се Москва мешала ове године и који „задаци“ јој предстоје.

„Ово је била тешка година: избори у Француској, референдум у Kаталонији, ваља Британију извести из ЕУ… У чије изборе намеравате наредне године да се мешате“, питао је Лаврова водитељ телевизије НТВ.

Фото: РИА новости

„Нисте набројали све што сми ми ове године урадили. Шведска, Данска, Црна Гора, Македонија, Аустрија… Имали смо пуне руке посла. Због тога нисмо могли да се бавимо другим стварима, мање важним. На пример, како развијати културне везе са Јапаном… Још увек нисмо успели да сменимо јапанског цара. Све смо урадили да то буде што пре, али је успео да се извуче ове две године. Ипак, надамо се!“, рекао је Лавров кроз шалу.

20 коментара “ЛАВРОВ: Имали смо пуне руке посла у Црној Гори, Македонији, нека се припреми …

  1. Stevan-Vd каже:

    Ne zaboravi i pride 4 pakovanja baterija . Duge su zimske noći….

  2. АЛО АЛО каже:

    SMRT NATO -U I DEMONSKOJ UNIJI!!!!ZIVELA CARSKA RUSIJA!!!!!

    1. Ljubomir Petkovic каже:

      Uskoro kraljevina Srbija Karadjordjevica i narodna vojska kraljevska vojska da
      pohapsi ovu Gay vladu i Presdnika koji je napravi ,a car Putin dao Srbima oruzje i odbranu a ne Vucicu !

      http://srbin.info/2017/05/27/teske-optuzbe-nekadasnjeg-vucicevog-prijatelja-na-celu-srbije-je-mafija-i-gej-lobi/

  3. Милутин каже:

    Само тако, на фино “спуштајте“ америци, колонији енглеској и њиховом светском полицајцу, износећи истину што све ђаволи белосветски раде по свету.

  4. урбана герила каже:

    Од све шале да се мало и у Србију умешате, не би било згорег… али нешто вам се свиђа АВав сувише..!

  5. EUngoInformer2 каже:

    Informaciona bezbednost: Nova oblast saradnje Srbije i NATO

    Informaciona bezbednost je jedan od aspekata saradnje između Srbije i NATO-a koji je nedavno naišao na veliku pažnju. U svom intervjuu za European Western Balkans, zamenica Generalnog sekretara NATO-a Rouz Gotemeler istakla je da su neke od potencijalnih područja saradnju koje bi trebalo da se razmatraju sajber bezbednost i sajber odbrana.

    Stalno unapređivanje informacionih tehnologija dovelo je do promena u vrsti i obliku pretnji i podstaklo NATO da se prilagodi novim okolnostima. Stoga, sajber odbrana je postala deo glavnih zadataka kolektivne odbrane NATO-a. Alijansa takođe radi na jačanju svojih sposobnosti za sajber obrazovanje, obuku i vežbe.

    U cilju odgovora na navedene pretnje i izazove, na samitu u Velsu u septembru 2014. odobren je i akcioni plan. Države članice su priznale da „jaka partnerstva igraju ključnu ulogu u suzbijanju sajber-pretnji i rizika“ i stoga će “ nastaviti aktivno da se angažuju na problemima u vezi sa informacionom bezbednošću sa relevantnim partnerskim zemljama, od slučaja do slučaja, i sa drugim međunarodnim organizacijama“, navodi se u Deklaraciji o samitu u Velsu. Tri godine kasnije, saveznici su podržali i ažurirani akcioni plan.

    U julu 2016. godine članice NATO-a „prepoznale su sajber-prostor kao domen operacija u kojem se NATO mora braniti isto tako efikasno kao u vazduhu, na kopnu i na moru“ i dogovorile „’Zalog za sajber bezbednost’ u julu 2016. godine kako bi načinile odbrane svojih informacionih sistema prioritetima“, prema zvaničnoj internet stranici NATO-a.

    Saradnja sa trećim državama o pitanjima u vezi sa sajber bezbednošću je u toku određeno vreme, a okvir za takvu saradnju može se naći u nizu instrumenata, od bilateralnih sporazuma o saradnji i posebno prilagođenih programa za pojedine zemlje PzM do već uspostavljenih programa saradnje.

    U oblasti sajber bezbednosti, pravni okvir Srbije zasnovan je na Zakonu o informacionoj bezbednosti, usvojenom tek nedavno, 2016. godine. Zakon, između ostalog, poziva na stvaranje tela za koordinaciju informacione bezbednosti, uključujući, između ostalog, predstavnike drugih javnih tela, akademske zajednice i civilnog društva.

    Pored toga, Strategija razvoja informacionog društva u Republici Srbiji do 2020. godine usvojena je u maju 2017. godine, koja podvlači bezbednost IKT sistema, informacionu bezbednost građana, borbu protiv visokotehnološkog kriminala, informacionu bezbednost Republike Srbije i međunarodnu saradnju kao šest prioritetnih oblasti. Usvajanjem Strategije, Srbija je ispunila svoju obavezu u oblasti bezbednosti informacija u procesu pridruživanja EU.

    Izveštaj istraživanja „Informaciona bezbednost na Zapadnom Balkanu: nedostaci u politici i mogućnosti saradnje“ piše da su pravni mehanizmi za borbu protiv sajber kriminala “na mestu”. Međutim, kako autori navode, nedostaje odgovarajuća multidisciplinarna edukacija o sajber bezbednosti na nivou politike. Bilo je i pokušaja opšteg podizanja nivoa svesti o bezbednosti na internetu, iako su oni bili ograničeni u opsegu.

    Saradnja Srbije i NATO u okviru sajber bezbednost je predviđena Individualnim akcionim planom partnerstva (IPAP), potpisanim 2015. godine, koji je obezbedio okvir za dalje unapređivanje saradnje bez ikakvih indikacija o aspiraciji članstva, čime se poštuje proglašena vojna neutralnost Srbije. Na osnovu IPAP-a, „Republika Srbija želi da unapredi svoje sposobnosti za zaštitu kritičnih komunikacionih i informacionih sistema od kibernetskih napada“.

    IPAP je predvideo, na primer, izradu nacionalne politike u oblasti kibernetske odbrane i strategiju, usvajanje neophodnih zakona i podzakonskih akata, mehanizme na državnom nivou i međunarodne koordinacione mehanizme za efikasno reagovanje na sajber napade itd. Do sada je Srbija ostvarila napredak u ispunjavanju preporučenog, a usvajanje zakona i strategije se smatra važnim korakom napred.

    Iako je saradnja Srbije i NATO-a u oblasti sajber bezbednosti daleko od obimne, tokom vremena je u velikoj meri unapređena.

    Već 2007. godine Srbija se pridružila programu NATO za mir i bezbednost (SPS) i postala je sve aktivnija protokom vremena. Jedan od ključnih prioriteta SPS programa je sajber odbrana, koja uključuje zaštitu kritične infrastrukture, koja podrazumeva razmenu najboljih praksi, izgradnju kapaciteta i politike, podršku u razvijanju sposobnosti za odbranu od sajber napada i podršku za izgradnju infrastrukture informacionih tehnologija i razvijanje svesti o sajber odbrani.

    Nedavno je održana obuka u sklopu Programa SPS, tokom koje su državni službenici iz Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu tajnih podataka Vlade Srbije obučeni da se bave sigurnošću informacionih sistema (INFOSEC) u stvarnim životnim situacijama. Politika INFOSEC-a se smatra veoma važnom, jer može pružiti dodatni alat za suzbijanje sajber-pretnji. Obuka je održana u Beogradu i Talinu od 30. oktobra do 10. novembra 2017.

    „To je bila izvrsna prilika za nas da unapredimo saradnju NATO-a i Srbije u oblasti informacione bezbednosti. Želeli bismo da naglasimo visoku motivaciju i dobar duh grupe koja je učinila ovaj događaj uspešnim „, rekao je general-major Vello Loemaa iz Evropske inicijative za sajber bezbednost u Estoniji, institucije koja je organizovala obuku u koordinaciji sa Kancelarijom Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu tajnih podataka.

    Oblast informacione bezbednosti sigurno će biti među prioritetima u daljem periodu zbog kontinuiranog razvoja informacionih tehnologija, njihove ranjivosti i niza pretnji. Stoga će i saradnji Srbije sa EU, NATO-om i drugim partnerima u ovom polju posvetiti veća pažnja.

    1. Sloba Milosevic каже:

      НЕЕЕЕЕЕЕЕЕЕЕЕЕЕ у фашистичку ЕУ

    2. Simerijanac каже:

      ..Talijanski dug trenutno iznosi 2 270 milijardi eura i situacija u zemlju je katastrofalna…

      N. Babić
      “Euro ne funkcionira. Europska unija je izgrađena na lažima.Rekli ste da će nam životni standard rasti, ali se to nije dogodilo”, to jepostalo rasprostranjeno mišljenje u Češkoj i stav svih čeških stranaka koje su ostvarile uspjeh na parlamentarnim izborima, piše njemački Der
      Spiegel.

      Slične stavove dijele Poljska, Mađarska i druge zemlje istoka Europei 25 godina nakon pada “željezne zavjese” Istok više ne očekuje ništa dobro od Zapada. Nakon ulaska u Europsku uniju, nove zemlje su doslovno umorne od nje.

      V4 ХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХ

      ЕУ : http://www.index.hr/images2/smece_kontejner_hrvatska3_index625.jpg

    3. HRVACKI KRALJ KURTONIJE IV каже:

      slika je prava EUropska :-)))

    4. Monter каже:

      Dopunjeni i ispravljeni spisak uništenih i oštećenih pravoslavnih crkava i manastira na Kosovu u toku martovskog nasilja 2004.godine

      Prizren

      (Sve prizrenske crkve i objekti SPC su unisteni izmedju 17 i 18. marta. Narednih dana je bilo dodatnih napada, pljacke i unistavanja)
      1. Hram Bogorodice Ljeviske (14 vek) zapaljen iznutra, freske iz perioda od 12-14 veka tesko ostecene, oltarski prostor oskrnavljen, casna trpeza polomljena (fotografije sada: 1, 2, 3, 4)
      2. Hram Hrista Spasa (14 vek) zapaljen (fotografija sada: 1)
      3. Saborni hram Sv. velikomucenika Georgija (1856) spaljen i miniran (fotografije sada: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 )
      4. Crkva sv. Nikolaja (Tuticceva crkva, 14 vek) zapaljena iznutra (fotografije sada: 1 2)
      5. Crkva sv. Georgija (Runoviceva crkva, 16 vek) zapaljena iznutra (fotografija sada: 1)
      6. Crkva sv. Nedelje (14 vek, kasnije rekonstruisana) spaljena, Potkaljaja
      7. Crkva sv. Pantelejmona (14 vek, kasnije rekonstruisana) spaljena, Potkaljaja
      8. Crkva sv. Kozme i Damjana (14 vek, kasnije rekonstruisana) spaljena, Potkaljaja
      9. Crkva sv. Nedelje, Zivinjane, kod Prizrena, minirana (Izvestaj KFOR/UNMIK-a: 19. mart – Eksplozija kompletno unistila pravoslavnu crkvu u selu Zivinjanje)
      10. Manastir Svetih Arhangela (14. vek), opljackan i spaljen u prisustvu nemackih vojnika koji ga nisu stitili (slike sada: 1, 2, 3, 4, 5)
      ———-Bogoslovija Sv. Kirila i Metodija (sada: 1, 2,) (Izvestaj KFOR/UNMIK-a 17. mart – Pravoslavna Bogoslovija u centru grada i tri pravoslavne crkve zapaljene)
      ———-Vladicanski dvor u Prizrenu (sada: 1) (Izvestaj KFOR/UNMIK-a – 17. mart: Vladicanski dvor i manastir Svetih Arhangela zapaljeni). Pored dvora zapaljena je jos jedna crkvena zgrada u kojoj je ziveo crkvenjak.
      Orahovac
      11. Crkva Svete Nedelje, (1852), Brnjaca, Orahovac 1852 (Izvestaj KFOR/UNMIK-a: 18. mart – Pravoslavna crkva zapaljena i unistena u selu Brnjaca). Prema postojecim izvestajima zapaljen je i parohijski dom.
      Djakovica
      12. Crkva Uspenja Presvete Bogorodice (16-19 vek), zapaljena sa starim i novim parohijskim domom 17. marta, narednih dana sravnjena sa zemljom (sadasnji izgled)

      Saborna Crkva the Svete Trojice (dva zvonika koja su prezivela miniranje crkve u leto 1999. godine 17. marta su sravnjena sa zemljom. Potom su narednih dana Albanci sistematski razneli ostatke crkve i napravili park. Izvestaj KFOR/UNMIK-a 18. mart – Izgrednici uklanjaju ostatke unistene pravoslavne crkve kamionima i traktorima, oko 5.000 Albanaca ucestvuje u tome) vidi vise
      13. Crkva Sv. Lazara, Piskote, kod Djakovice, ostecena 1999 i 2001. godine, a sada po izjavi lokalnih medjunarodnih izvora potpuno unistena sa okolnim grobljem. (sada: 1, 2,) Parohijski dom je dodatno ruiniran.

      14. Crkva Sv. Ilije kod Bistrazina, ostecena 1999. godine, a sada po izjavi ep. Atanasija Jevtica koji je prosao putem nedaleko od crkve, unistena.

      Srbica

      15. Manastir Devic (15. vek) spaljen do temelja, a grobnica Sv. Joanikija Devickog otvorena i oskrnavljena, Albanci su u grobnici nalozili vatru. (sada: fotografije1, fotografije2) (Izvestaj KFOR/UNMIK-a 18. mart popodne: 2,000 demonstranata se skuplja i krece na manastir Devic, pet monahinja je evakuisano, demonstranti pale manastir). U manastiru je unisteno oko 20 raznih pomocnih manastirskih zgrada (konaci, skladista, stale itd)

      Pec 16. Crkva Sv. Jovana Pretece (tzv. Mitropolija sa parohijskim domom i svestenickim stanovima), zapaljena po izjavi lokalnih medjunarodnih izvora. Prema raspolozivim najnovijim fotografijama spoljasnja struktura hrama je citava iako je unutrasnjost potpuno ruinirana. Primetni su tragovi pozara.
      17. Crkva Presvete Bogorodice, Belo Polje kod Pec, zapaljena u leto 1999. godine. Krajem 2003. godine obnovljena zajedno sa 20tak povratnickih domova. Sada je ponovo ostecena podmetanjem pozara iako spoljasnja struktura hrama i krov nisu dodatno osteceni. Pored crkve zapaljen je i parohijski dom.
      Urosevac
      18. Saborni hram cara Urosa, Urosevac, (Izvestaj KFOR/UNMIK-a: 17. mart – 3 rucne granate bacene na crkvu, podmetnut pozar prvi put, najmanje 19 vojnika KFOR-a i UNMIK policajaca ranjeni u odbrani crkve, razoreno gradsko groblje. (Izvestaj KFOR/UNMIK-a 18. mart 1,500 Albanaca unistava sve oko sebe – pali pravoslavnu crkvu u gradu i pet srpskih kuca. Zapaljena crkva u selu Talinovce 17:49 casova, 5 Albanaca uhapseno) Prema najnovijim informacijama struktura hrama je sacuvana iako je unutrasnjost velikim delom ostecena od paljevine. Hram je trenutno zatvoren masivnim metalnim vratima i pod zastitom je KFOR-a.

      19. Crkva sv. Ilije, selo Nekodim, crkva unistena sa lokalnim grobljem nakon sto su je napustili vojnici KFOR-a (lokalni medjunarodni izvori)

      20. Crkva Sv. Petra i Pavla u Talinovcima, zapaljena i unisteno pravoslavno groblje (vidi gore izvestaj)

      21. Crkva Presvete Bogorodice u selu Sovtovic, unistena zajedno sa pravoslavnim grobljem (lokalni medjunarodni izvori)
      (Atinski mediji od 20. marta potvrdili su da su tri crkve pored Urosevca koje su cuvali grcki vojnici ostavljene bez zastite pred ogromnom masom naoruzanih Albanaca i da ima ranjenih grckih vojnika koji su povredjeni u okrsajima sa naoruzanim Albancima)
      Kamenica

      22. Crkva u Donjoj Slapasnici, Kosovska Kamenica (lokalni izvori iz Kamenice)

      Pravoslavna crkva u Kamenici je kamenovana i porazbijana su stakla na prozorima. Nekoliko okolnih srpskih kuca je demolirano.

      Stimlje

      23. Crkva sv. Arhangela Mihaila u Stimlju, sagradjena 1920 (na brdu iznad gradica) zapaljena (Izvestaj KFOR/UNMIK-a: 18. mart: Stimlje – jedna srpska kuca i crkva zapaljeni). Prema najnovijim informacijama struktura crkve je ostala sacuvana iako je unutrasnjost dodatno ostecena i ikone porazbijane. Zvonik je zapaljen jos u januaru 2004. godine.

      Pristina
      24. Crkva sv. Nikole (poc. 19. veka), u Pristini (sadasnje stanje: 1, 2) (Izvestaj KFOR/UNMIK-a: 18. mart – napadaci nasrnuli na staru pravoslavnu crkvu u naselju Teslidze – otvorena vatra iz automatskog oruzja, pet srpskih porodica i svestenik evakuisani od strane KFOR-a iz stare crkve, povredjen medjunarodni policajac u pokusaju da spase staru crkvu. Crkva zapaljena, a pored nje i kancelarija Habitata i 3 UNMIK vozila). Crkva je spaljena sa parohijskim domom i u njoj je izgorio vredni duborezni ikonostas, desetine ikona i celokupna crkvena arhiva (potvrdio protojerej pristinski Miroslav Popadic)

      Kosovo Polje
      25. Crkva Sv. Nikole, Kosovo Polje, zapaljena unutra i oskrnavljena, crkva potice iz 1940, gradjevina i dalje stoji, po lokalnim srpskim izvorima i svedocanstvima unutrasnjost hrama je potpuno demolirana, parohijski dom provaljen i opljackan.
      26. Crkva Sv. Katarine u Bresju pored Kosova Polja, provaljena, oskrnavljena. Crkva je nedavno i opljackana.
      Vucitrn
      27. Crkva Sv. Ilije, 19. vek, crkva je opljacakana i delimicno unistena iznutra u junu 1999. godine, sada je potpuno spaljena. (Izvestaj KFOR/UNMIK-a: Pravoslavna crkva u gradu Vucitrnu zapaljena) Takodje je unisteno i pravoslavno groblje pored crkve sa parohijskim domom i pomocnim crkvenim zgradama.

      Obilic
      28. Crkva Sv. Mihaila u Obilicu, novosagradjeni hram, Albanci nalozili automobilske gume u hramu (Izvestaj KFOR/UNMIK-a: 18. mart – Obilic, pravoslavna crkva, brojne srpske kuce i stanovi zapaljeni). Spoljasnja struktura crkve je ostala sacuvana ali je unutrasnjost ostecena od vatre i visoke temperature.

      Kosovska Mitrovica

      29. Crkva Sv. Save u juznoj Mitrovici, 2 paljena dva puta zaredom (slika zapaljene crkve) (Izvestaj KFOR/UNMIK-a – 18. mart: Molotoveljev koktel bacen u dvoriste pravoslavne crkve u juznoj Mitrovici koju je cuvao KFOR. Nekoliko obliznjih kuca zapaljeno. Vatrogasci gase pozar u kucama, ali ne i crkvu koja je tesko ostecena vatrom). Fotogalerija sa slikama paljenja hrama Sv. Save (galerija 1, galerija 2). Pored crkve napadaci su zapalili i svestenicki dom koji je bio u crkvenoj porti.

      Podujevo 30. Crkva Sv. Andreja Podujevu, sagradjena 1929, unistena 18. mart, Ceski mediji potvrdjuju da su ceski vojnici morali da napuste hram koji je unisten zajedno sa grobljem. Jedan oficir potvrdio je duboko sokiran za Praske novosti da su Albanci iskopavali posmrtne ostatke Srba sa groblja i razbacivali kosti svuda unaokolo. (Izvestaj KFOR/UNMIK-a – 18. mart Pravoslavna crkva zapaljena u Podujevu). Prema fotografijama istocni deo hrama Sv. Andreja je miniran (slike), a zvonik potpuno unisten eksplozivnim sredstvima kao i zid koji je okruzivao crkvu.

    5. HRVACKI KRALJ KURTONIJE IV каже:

      ima narodna :“ PAMTI PA VRATI“.

    6. Simerijanac каже:

      Вијести из еУ-а:

      Hrvatska
      SVE MANJE STANOVNIKA

      Dojadili im siromaštvo i nesigurnost: Ovo je hrvatski grad u kojem se više ne mogu kupiti ni cipele

      Piše
      Ma.B.
      ,
      12. studenoga. 2017.

      Ilok

      Nezaposlenost, niska cijena rada i nesigurnost radnog mjesta su uzroci zbog kojih ljudi napuštaju Ilok kojibi mogao biti biser Srijema.

      Jednu od priča dana, onu objavljenu u petak, Deutsche Welle posvetio je Iloku, gradu u kojem se, kako navode već u naslovu, više ne mogu kupiti cipele.

      I dalje je problem manjka radnika u Hrvatskoj: Samo u jednoj gospodarskoj grani nedostaje ih 10 tisuća

      Posao se u Hrvatskoj može naći, no pod kakvim uvjetima?

      Kako piše DW, nezaposlenost, niska cijena rada i nesigurnost radnog mjesta su uzroci zbog kojih ljudi napuštaju ovaj grad koji bi mogao biti biser Srijema.

      „Na cesti koja vodi do Iloka, najistočnijeg hrvatskog grada, zanimljiv je uzorak asfaltnih zakrpa raznolike kvalitete i starosti, zapravo, cijela cesta sastoji se od zakrpa i vapi za novim slojem asfalta. Iločani se godinama već nadaju izgradnji brze ceste. No ona godinama ne dolazi. Umjesto toga – Iločani odlaze“, piše DW.

      Nestranačka gradonačelnica Marina Budimir na čelo grada došla je prije pet mjeseci i zatekla praznu blagajnu, dugove i realitet da se iz Iloka ljudi brzo iseljavaju.

      Prema njezinim opreznim procjenama Ilok (sa Šarengradom, Babskom i Mohovom) broji oko 5.000 stanovnika, a na popisu iz 2011. bilo ih je 6.000.

      Nekretnine se u Iloku, piše DW, prodaju u bescjenje pa se tako kuća od 90 metara četvornih s 500 kvadrata okućnice može kupiti za 15.000 eura. Grad je to, pišu, u kojem želite živjeti ako radite online posao ili ste u mirovini i ako volite prirodu i čisti zrak.

      Sve je jeftinije s druge strane Dunava

      Ipak, samim Iločanima dosadili su siromaštvo i nesigurnost.Ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice u Iloku Renata Banožić kaže da se broj djece smanjio za trećinu prema njezinim procjenama.

      „Svi koji su radno sposobni i koji su iole snalažljivi odavno su otišli. U zadnjih nekoliko godina otišlo je 500 obitelji s jednim ili dvoje djece“, kaže. Mišljenja je da Ilok trenutno nema više od 3000 stanovnika.

      Na pitanje što je u Iloku pozitivno, uzvratila je protupitanjem „Je li pozitivno što je sve u Bačkoj Palanci jeftinije?“

      Cijene s druge strane Dunava su, naime, puno povoljnije što dodatno ubija bilo kakvo pokretanje posla u Iloku. Zbog toga su mnogi zatvorili svoje radnje.

      „U Iloku nema mjesta na kojem možete kupiti cipele“, zaključuje ravnateljica knjižnice.

    7. HRVACKI KRALJ KURTONIJE IV каже:

      ALI IMAJU GDE DA PLAĆAJU RAČUNE, TO NE BRINI, TO SE NIJE UGASILO :-)))

    8. Simerijanac каже:

      http://webtribune.rs/wp-content/uploads/2016/01/smece_kontejner_hrvatska-siromastvo.jpg

      ХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХАХА

    9. HRVACKI KRALJ KURTONIJE IV каже:

      taj je samo jedan od milion hrvata :-)))

    10. АЛО АЛО каже:

      NATOVSKI EVROUNIJATSKI GOVNAR I TROVAC OPET U AKCIJI!!!!!

    11. Simerijanac каже:

      Рјешење је у томе да му се означи и дислајкује злочиначка копи паста.
      Што нас више то учини, злочиначки коментар му се прије обрише.

    12. wlador каже:

      Ознака коментара
      Зашто означавате овај коментар?

      Не слажем се са овим корисником

      Узнемиравање са циљем — објавио/ла је или охрабрио/ла друге чланове да објаве увредљиве коментаре или говор мржње усмерене ка мени, другим појединцима или групама

    13. Simerijanac каже:

      Под 3.

      Незатражено — слање незатражених коментара или дискусија – spam

    14. АЛО АЛО каже:

      ODLICAN PREDLOG!!!!POTPISUJEM!!!

Коментари су затворени.