Прочитај ми чланак

ВУЧИЋ ОПЕТ СЛАГАО И ПРЕУВЕЛИЧАО БРОЈ АЛБАНАЦА: Колико има Срба у Чаглавици, Бресју

0

Председник Србије Александар Вучић је рекао пре неколико дана, критикујући бившу власт и садашњу опозицију у Србији, да желе да Србија буде талац Косова не размишљајући о томе да је на Космету све мање Срба истакавши, и слагавши притом да у Чаглавици нема ни двадесет српски кућа, у Бресју и Косово Пољу можда ни једна.

Међутим, Срби из Чаглавице, Косова Поља и Бресја сматрају да је председник Србије Александар Вучић или погрешно обавештен или намерно, из само њему знаних разлога, смањује број српских кућа у овим местима.

Они позивају председника Вучића да дође и увери се да ту живи много више Срба него што он тврди.

У Чаглавици је тако има преко 150 кућа, у Бресју има преко 40 кућа, док у Косову Пољу и преко 50 породица.

Занимљиво је да Албанцима, дозволу за градњу у Чаглавици издаје власт у Грачаници, коју чини Српска листа која је продужена испостава СНС на Косову.

5 коментара “ВУЧИЋ ОПЕТ СЛАГАО И ПРЕУВЕЛИЧАО БРОЈ АЛБАНАЦА: Колико има Срба у Чаглавици, Бресју

  1. Mika Mikic каже:

    Сутра ће лудак да изађе пред нсрод и да каже – неки говоре да у Чаглавици нема Срба, а ја кажем има! Ни то не би зачудило. То смо већ имали и раније код њега, као кад нам сада помиње да ће шиптари да дођу до Врања, а кад су то хиљаде људи говориле пре тога, Вучић и његови су режали ко звери. Психо има озбиљно обољење, вероватно тежак облик илузија или неки сличан поремећај.
    Човек је потпуно луд и контролисан од Запада. Сада буквално могу да раде шта хоће, бар док не падне са власти. Ситуација је за целу државу невероватно опасна,јер није у питању само издајство, већ и тешко обољење.
    Мислим да психијатри знају шта се дешава с њим, али нико не сме да зуцне или оде посао.

  2. ултра каже:

    вучић је лажов и манипулант који ради за западну б@гру.

    1. VELIKI LOVAC каже:

      u, mamu mu!

  3. NgoeuInformer каже:

    Latinka Perović: Demaći se do kraja zalagao za dijalog sa Srbijom

    „Bio je legenda jednog vremena“

    U našoj političkoj kulturi ni ljudi ni istorijske pojave ne posmatraju se u uzročno posledičnoj vezi. Takvo je viđenje Adema Demaćija i ovde, u Srbiji, kao i na Kosovu. Robijaš u istoriji Balkana, najstariji među robijašima, bio je optuživan da je zastupao dogmatsku varijantu marksizma i lenjinizma. Interesantno je da je robijao u istom zatvoru sa Milovanom Đilasom, koji je, s druge strane, bio osuđen zbog zagovaranja liberalnije varijante tog učenja, ocenjuje istoričarka Latinka Perović značaj i vrednost javnog angažovanja preminulog kosovskog intelektualca Adema Demaćija.

    Adem Demaći je bio, navodi Latinka Perović, čovek te sredine, te faze razvoja naroda na Kosovu. Zanimljivo je, smatra naša sagovornica, da ga je vreme koje je proveo po zatvorima zaštitilo od turbulentnih kretanja i opasnih društvenih procesa. Fehmi Agani, jedan od značajnih zagovornika dijaloga i pomirenja između Srba i Albanaca, tada je ubijen, podseća ona. Skinut je sa voza tokom rata. To je bilo vreme, ističe Perović, konstantnog terora nad kosovskim Albancima.

    Moramo, dakle, razmišljati o opštijim pojavama, upućuje sagovornica našeg lista – o razvoju kosovskih Albanaca, njihovom usponu i padu u Jugoslaviji.

    Demaći je po izlasku iz zatvora ostao čovek tog vremena, opisuje Perović svoj utisak o delu ovog kosovskog intelektualca, ali, konstatuje, takođe, da je bio čovek koji se do kraja zalagao za dijalog sa Srbima. U prilog toga, prenosi nam priču Sonje Biserko, predsednice Helsinškog odbora za ljudska prava, o susretu sa Demaćijem u Prištini, tokom rata, kada joj je rekao – dođi, sestro, sedi pored mene da pokažemo da možemo zajedno.

    Latinka Perović se sa Ademom Demaćijem sretala i u Beogradu i u Prištini, kada su, kako kaže, izražavali obostrane želje da će talas nacionalizma i etničkog sukoba biti povučen.

    Bio je legenda jednog vremena, ali nije uzor za nove generacije, mišljenja je Latinka Perović, uz zaključak da je reč o ličnosti koja zauzima dosta čisto mesto u vremenu koje ga je odredilo.

    Simbol nacionalnog otpora kosovskih Albanaca, prepoznat kao ideološki vođa i jedan od najistaknutijih boraca za slobodu i nezavisnost Kosova, koji je ceo život posvetio tom cilju, provevši čak 28 godina po jugoslovenskim a potom i srpskim zatvorima zbog verbalnog delikta, umro je u 82. godini u Prištini. Zbog smrti nacionalnog heroja i ličnosti koja je određena kao najtemeljniji inspirator smisla borbe za nezavisnost nekadašnje južne srpske pokrajine, na Kosovu je proglašena trodnevna žalost.

    Adem Demaći je bio prvi kosovski intelektualac koji je posle rata, 2000. godine, doputovao u Beograd i javnosti se obratio rečima: „Došao sam u Beograd kao čovek, a ne kao Albanac, da razgovaram sa ljudima kako da prevaziđemo sukobe i živimo u miru.“

    1. Simerijanac каже:

      Жигосање: спам !

Коментари су затворени.