Прочитај ми чланак

ИЗАБРАНА ЛАЖ ГОДИНЕ: „Вучић не лаже, нити је икада лагао у својој каријери”

0

Портал Истиномер саопштио је да је у току 2018. године од скоро 130 изјава политичких актера, које су у већој мери привукле пажњу грађана, највећи број негативан по критеријумима истинитости, доследности или испуњења обећања.

Истиномер је оценио да је јавни простор у току 2018. године у великој мери био обележен „неистинама, полуинформацијама, произвољним и нетачним подацима“.

Према методологији Истиномера, свега осам изјава, подељених у три категорије заслужило је позитивну оцену, а скоро трећина од броја оцењених изјава јесу оне које је дао председник Србије Александар Вучић.

Истиномер наводи да је Вучић и током 2018. године „убедљиво доминирао медијским простором“, а да је од укупно 36 изјава председника три добило позитивну, а две оцену „нешто између“.

Иза Вучића, по броју оцењених изјава је садашњи министар финансија у Влади Србије и бивши градоначелник Београда Синиша Мали, са укупно 13 оцена, од којих је 11 негативно а две позитивне, навео је Истиномер.

„Актери на политичкој сцени служили су се и подацима које није могуће проверити, као и чињеницама изврнутим из контекста, па је Истиномер у току 2018. у своју методологију мерења тачности изјава уврстио и две нове оцене – ‘непровериво’ и ‘злоупотреба чињеница’“, наводи се у саопштењу.

За „Лаж године“ читаоци Истиномера су изабрали изјаву народног посланика Српске напредне странке Александра Марковића, који је током једног заседања Скупштине Србије у септембру изјавио: „Александар Вучић не лаже, нити је икада ишта слагао у својој политичкој каријери“.

Истиномер наводи да је ово прва година да Вучић није победио на избору за „Лаж године“, и да су се у избору за ту „титулу“ нашле још и изјава председника Србије да је „изабран уз највећу подршку у савременој историји“, његове медијске саветнице Сузане Васиљевић да „медији нису подржавали Вучића у председничкој кампањи“, затим премијерке Ане Брнабић да је „дијалог са Приштином потпуно транспарентан“, али и министра Синише Малог да „нико не гради метро у густо насељеним деловима града“.

ПОМОЗИТЕ РАД СРБИН.ИНФО ДИНАРСКОМ УПЛАТОМ – КЛИКНИТЕ ОВДЕ!

3 коментара “ИЗАБРАНА ЛАЖ ГОДИНЕ: „Вучић не лаже, нити је икада лагао у својој каријери”

  1. ЏЕРОНИМО каже:

    BILANS VLADAVINE JAJARE IZ JAJINACA U 2018.g.

    10. Pomeranje brda. To je bila samo pokazna vežba, pre nego što se feudalac maši promene rasporeda ozbiljnijih primeraka balkanskog reljefa. Želeo je da makne nepoćudni zemljani breg u Grdeličkoj klisuri koji je, ne mareći za vlastelu, tvrdoglavo rušio zaštitne ograde i prosipao se na koridor. Vrhovnik je naredio da se neposlušno brdo premesti na neku drugu lokaciju, ali ono je, za razliku od nas, pružilo otpor, i čini šta mu je volja. Ne odlazi nigde.

    9. Beogradski izbori. Događaj koji je izazvao najezdu i agresiju aktivista SNS-a na kuće i stanove Beograđana. Od njih manje-više nije bilo spasa, osim u nekim slučajevima. Kapetan Vojske Srbije Milan Vukšić oterao je iz svoje zgrade jednu takvu nasrtljivu delegaciju izvršnom komandom: „Paljba stoko!“, a oni su kao krenuli da ga biju. On je otresao sa sebe bilmeza koji ga je zaskočio, a vrhovni je svog oficira nazvao barabom.
    Vojni sindikat je prozvao sumanutog maršala kukavicom i izdajnikom. Nije bilo demantija iz kabineta predsednika.

    8. Patrijarh srpski Irinej teizovao je Vučića povodom optužbi nekih popova da se taj majčin sin sprema da izda Kosovo. Sveti srpski otac je rekao „da je sam Gospod poslao Vučića Srbima i da se on svim snagama bori za Kosovo!“
    Izgleda da je lord na nebu za ovdašnje potrebe delegirao svoj, ne preterano uspešni reproduktivni proizvod, novog zemaljskog vanbračnog sina. Mada on nekim čudom još nije razapet.
    7. Vlada je od grada Niša oduzela uspešni aerodrom, ponos grada i uništila ga, kao i sve drugo. Slogan otpora Vučiću tada je bio „Iš iz Niš“. Ali, on to nije razumeo, uveren da ga Nišlije vole. Meraklije više ne lete, pruga do Niša jedva da postoji, vlasnik pesme „Kude je taj Niš“, besmrtni Čokalija, ipak je umro. Vučić vraća Niš u doba Ivkove slave, Kalče i njegovog kera Čape.
    Samo da se zna, mnoge gadne padavine i posrnuća vladara počinju odozdole, od Niš.
    6. Meho na putu. Član vladajuće koalicije sa diplomatskim pasošem. U prodavnici nekog aerodromskog fri šopa „poplašio“ je nekoliko skupih parfema i strugnuo u ćenifu. Policajac je strpljivo čekao njegovo olakšanje.
    Medijima u Srbiji ljubitelj dobrih mirisa je objasnio kako je sa sve parfemima morao da sprinta: „Znate, to je upravo izlazilo iz mojih creva!“ Odvratna priča se završava demisijom jednog uglednog člana Rasimove stranke i podanika režima.
    Zašto se nije ugledao na Vučića: po rečima Zorana Babića, taj čovek posebnog mentalnog i probavnog kova, nikada ne ide u klozet.
    5. Govor ministra odbrane oficirima na praznik vojske. Toliko je besmislen, dirljiv, zauman i budalast da je greh zaboraviti ga: „Večeras na praznik, kada se vratite svojim kućama i uđete u njih krišom, skoro kradom, hoću da pomilujete svoju decu, ne budeći ih, pomilujte samo onako kako otac zna, da vas ne vide, da ne pomisle da ste se raznežili, pokrijte ih onako kako samo majka ume i sme. I nad njihovim snom bez glasa molite molitvu!“
    Evo i moje: Aman, Bože, ako te ima, a i ako te nema, šta nam to radiš, burazeru?
    4. Pred svetsko prvenstvo u fudbalu na poklonjenje Vučiću stigao je čitav nesolidni srpski fudbalski pogon. Obećano je 10 miliona evra ako umetnici osvoje prvenstvo. Tokom takmičenje, vođa je zvao selektora i diktirao mu razrađenu taktiku, pa su odmah ispali.
    Kao svetske prvakinje odbojkašice su dovedene na rukoljub. Ali sramni udvorički govor Zorana Terzića je uništio njegovo časno ime: „Vi ste uvek bili sa nama i igrali smo sa igračem više, znajući da nas gledate. Ovo je vaša medalja“. Dobar, pametan trener, koji je u nekoliko sekundi pred mnogo nižim od sebe nepovratno prosuo svoje samopoštovanje.

    3. Iz Kine uvozimo leteće automobile, a tamo izvozimo pileće nogice. To se zove razmena prave za kokošiju pamet.

    2. Ubistvo Olivera Ivanovića. Zločin koji je uzdrmao, a možda će srušiti Vučića, kome je neprijatelj Oliver postao najbolji posmrtni prijatelj. U tom atentatu sažeta je sva njegova borba za Kosovo: simbioza srpske vlasti i mafije na severu, razgraničenje, tajni planovi, nemoć, nesposobnost, griža usahle savesti. I zbog toga se Vučić, proizvodeći lažne drame, roguši, preti nepostojećom silom i odlazi na tajne lokacije.
    Tako on postaje vrhovni komandant sam sebi, jer uskoro neće imati niti želeti bilo ko da ga sluša. A od Olivera davno ne može da spava, niti da se pribere. Pravi veću štetu nego ikada, i potajno očekuje da ga neko konačno u tome spreči. Ne može on više da pregovara o Kosovu, nego samo o uslovima pod kojima će izaći pred sud.

    1. Protesti koji su jasna najava pada ove klike, koja je uništila sve oko sebe. Ljudi su razumeli da nemaju razloga da se plaše onoga koji je prepadnut na smrt. Zbog toga je angažovao brojače jakni, ljudi i koraka, kako bi kao i uvek negirao očigledno i lagao pa tešio samog sebe. Da to ne može biti, da nije istina i da mu je možda suđen čak i doživotni mandat. Danas je subota, Stefanović će ponovo brojati redove i raportirati svom gazdi kako na ulicama nije bilo nikoga.

  2. Љубен Момчиловић каже:

    Тешко је аци и његовим сатрапима да кажу истину и када се забуне

  3. slobodan mandic каже:

    Usao pinikio u kafanu u Titogradu i naruci 5 piva. Konobar donese 4 a pinokio kaze:
    -Djepeto!

Коментари су затворени.