Прочитај ми чланак

НОВИ ФРОНТ У СКОПЉУ: Заев је у паници

0

Опозициона странка „Јединствена Македонија“, која је главни организатор протеста против промене Устава испред македонског Собрања, оцењује да је премијер Македоније Зоран Заев у паници, јер има проблема да обезбеди довољан број посланичких гласова за изгласавање уставних амандмана којима се мења име те државе, преноси портал а1он.

„Након што је дошло до уједињења у одбрани имена Македоније између ВМРО-ДПМНЕ и странке Јединствена Македонија, као и великог броја организација које су део покрета ’Македонија блокира‘, Зоран Заев је у паници“, истиче се у саопштењу Јединствене Македоније.

Како се наводи, премијер зато свакодневно „пљује“ по народу који се бори да га заустави да уклони све што је македонско, преноси Танјуг.

Додаје се да борба за одбрану „светог македонског имена и идентитета“, као и историје и традиције народа, није битка за појединце, лидере и власт, већ, „битка за опстанак једног целог народа, за Македонију и Македонце“.

„Нажалост, Зоран Заев, опијен у болесној амбицији за власт, не разуме шта значи национални и државни интерес Републике Македоније“, закључује се у саопштењу ове странке.

Седница македонског Собрања јуче је одложена за данас у подне, међутим, и даље није известан почетак пленарне седнице о уставним изменама.

Албанска опозициона странка БЕСА одбија да подржи уставне измене јер се противи придеву „македонски“ у делу Устава који се односи на држављанство.

                           ПОМОЗИТЕ РАД СРБИН.ИНФО ДИНАРСКОМ УПЛАТОМ – КЛИКНИТЕ ОВДЕ!

6 коментара “НОВИ ФРОНТ У СКОПЉУ: Заев је у паници

  1. НекоТамо каже:

    Ова странка у Македонији са 0.2% бирачког тела је проруска странка, једина у мк. Нажалост тако и пролази на изборима.

    1. Михаило каже:

      Македонцима није био проблем да се одрекну светлог српског имена па неће бити проблем ни да се назову и Лилипутанцима ако треба.

  2. WBngoInformer каже:

    Dezinformisanje i lažne vesti kao nova normalnost: Izazov za Zapadni Balkan

    Dezinformacije i lažne vesti, odnosno ’fake news’, nisu ništa novo – Juval Noa Harari (Yuval Noah Harari) je čak rekao da je „homo sapiens postistinita vrsta, čija moć zavisi od stvaranja izmišljotina i verovanja u njih.” Kako stalno rastu i šire se do sad neviđenom brzinom po društvenim i klasičnim ’mainstream’ medijima, privukle su značajnu pažnju i postale izvor velike zabrinutosti. Nedavno sprovedeno istraživanje Masačusetskog instituta za tehnologiju je pokazalo da se lažne informacije i glasine šire „značajno brže, dalje, dublje i šire nego istina“, kao i da je lažnim sadržajima potrebno šest puta manje vremena da dopru do 1500 osoba nego što je potrebno istinitim.

    Lažni sadržaji i informacije postale su briga ne samo za stručnjake i kreatore javnih politika već i za građane širom Evrope. Istraživanje Eurobarometra iz 2018. godine pokazuje da su građani Evropske unije zbog toga sve više zabrinuti i da oko 85% Evropljana smatra da su dezinformacije problem za demokratiju. A to je sasvim opravdano, imajući u vidu nesagledive posledice koje pogrešne informacije mogu da imaju, naročito po ranjive i nekonsolidovane demokratije. Prema Indeksu medijske pismenosti iz 2018. godine, Zapadni Balkan i Turska zauzimaju najnižu poziciju u odnosu na 35 evropskih zemalja, pri čemu Srbija i Crna Gora beleže pogoršanje rezultata u odnosu na prethodne godine.

    Rezultati analize Regionalnog monitoringa medija u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji, koju je izradila CRTA, potvrđuju te nalaze: značajan procenat vesti objavljenih u ove četiri zemlje Zapadnog Balkana nema jasne izvore, niti citate, a karakteriše ih pristrasno izveštavanje. To su tipične osobine dezinformacija i lažnih vesti. Nalazi su pokazali da trećina vesti i medijskih izveštaja u Srbiji, najčešće obojenih proputinskim, antievropskim ili antiameričkim porukama, nema navedene izvore (odnosno autori su nepoznati), dok skoro polovina članaka u Makedoniji sadrži neimenovane izvore.

    Informacije u medijima i članci u kojima nije naveden izvor, ili koji sadrže citate neimenovanih izvora su naročito opasni kada se tiču tema u vezi sa politikom ili međunarodnim odnosima. Primera radi, izveštavanje medija u Srbiji je pretežno pozitivno kada se govori o Rusiji i pretežno neutralno kada se govori o Evropskoj uniji. Upravo se dezinformacijama može delotvorno uticati na javno mnjenje. Monitoring medija koji je CRTA u 2017. godini sprovela u oblasti međunarodnih odnosa je pokazao da su politika i vojna pitanja najčešće teme u člancima proruske i antiameričke orijentacije i da je većina članaka koji potencijalno sadrže lažne vesti obojena nekom vrstom antizapadnjačkog tona. U Srbiji se Rusija često smatra zemljom koja daje najveću podršku, dok manje od četvrtine građana prepoznaje da je Evropska unija jedan od najvećih donatora u zemlji. Međutim, u stvarnosti EU pruža najveću podršku, a odmah za njom Sjedinjene Američke Države kao i neke od evropskih zemalja pojedinačno, poput Nemačke ili Švedske. Javni imidž Rusije u Srbiji oblikuje i regionalna redakcija ruske državne novinske agencije Sputnjik, koja se nalazi u Beogradu, a čiji uticaj ne treba potcenjivati imajući u vidu bogat radio program, besplatne sadržaje i prisustvo na internetu. Ovaj tip jednostranog izveštavanja ima nažalost sve veći uticaj u formiranju javnog mnjenja.

    Informacija predstavlja temelj na osnovu kog pojedinac razume stvarnost, što je čini jednim od ključnih elemenata funkcionalne demokratije. Uloga medija ovde je presudna: građani se oslanjaju na informacije dobijene putem medijskih kanala da bi oblikovali svoja mišljenja i stavove prema političkim akterima. Uz to, mediji igraju važnu ulogu u držanju vlade i izabranih predstavnika odgovornim za data obećanja i činjenja. Nažalost, ovaj ključni element demokratskog sistema je istovremeno sve krhkiji i neophodno je zaštititi ga. Pored toga što polarizuju društvo i povećavaju nepoverenje u demokratske institucije i aktere, dezinformacije doprinose i opštem opadanju poverenja u društvu.

    Kako bi se izborile sa dezinformacijama, brojne zemlje eksperimentišu u pokušaju da razviju sveobuhvatni strateški pristup. Formiraju se radna tela pri Vladi, raspravlja se o novim propisima, a tehnološke kompanije pokreću nove inicijative. Međutim, do sveobuhvatnog rešenja se ne može doći bez dugoročne podrške pouzdanim medijima koji svoje izveštavanje baziraju na činjenicama – u kombinaciji sa efikasnim i pouzdanim inicijativama za proveru činjenica (fact-checking) – kao i sistemskom podrškom podizanju medijske pismenosti građana kroz prilagođene programe obuke namenjene naročito mladim generacijama. Edukacija građana, osposobljavanje ljudi da prepoznaju lažne vesti, i rad na vraćanju poverenja u ljude, političare, društvo i demokratske sisteme je ključ za prevazilaženje ovog trenda i stvaranje društva otpornog na dezinformacije.

    1. Радо Мир каже:

      Џаба кречиш ВБ(ЕУ)ГовнинДезИнформеру.
      Фејк њуз није српска измишљотина…. ту смо “маљи деца“ у односу на твоје менторе.
      Сви Срби који су преживели западно “извештавање“ из прошлих ратова на Балкану, типа Аманапур, где се сахрана српских жртава представља као џеназа муслиманских (на православном гробљу и под крстовима?!), страдалих наводно од српске руке.
      Потражи неки други народ да трујеш, овде “Но Пасаран“, говедо!

    2. Simerijanac каже:

      Све сам више убијеђен да ми је кхурац осакаћен.
      Но, олош није вриједна спомена.

    3. Радо Мир каже:

      Мислиш: “му је осакаћен“. Исправи то друже.
      Поз.

Коментари су затворени.