Прочитај ми чланак

АМБАСАДА РУСИЈЕ У СКОПЉУ: Нова авантура Запада и бунило „Сандеј тајмса“

0

Амбасада Русије у Скопљу оштро је критиковала британски лист „Сандеј тајмс“ који је објавио низ лажних текстова о уплитању Москве у унутрашње послове Македоније. Текст демантија објавило је Министарство иностранних послова Русије.

„Донедавно су многи сумњали да активна умешаност британских медија у информациони рат може да поруши темеље традиционално јаке британске журналистике. Сада је одговор очигледан — њен квалитет неповратно пропада. Нова потврда за то је серија чланака о Македонији објављена у ’Сандеј тајмсу‘ 30. априла и 7. маја“, наведено је у саопштењу. 

© AFP 2017/ DIMITAR DILKOFF

У првом чланку је наведено да би извесни „проруски националисти“ могли да претворе Македонију у „бојно поље Русије и Запада“, док је у другом било речи о томе да је Москва, наводно, претила Скопљу ембаргом на увоз пољопривредних производа. Аутор није навео доказе за ове тврдње.

Дипломате су навеле да је аутор ових текстова одабрао за њих веома звучне наслове: „Македонија у опасности од руске интервенције“ и „Македонији су рекли: Или Русија или страдања“.

Амбасада је навела да жали због тога што су медији пали толико да је чак и лист какав је „Сандеј тајмс“ принуђен да објављује „јефтине пропагандне спинове“.

„У овим чланцима је толико пренебрегавања чињеница, толико болесне тежње подметањима и отвореној лажи, да се сво то бунцање више и не може назвати производом професионалне журналистике“, наведено је у саопштењу.

Као пример „бујне маште“ аутора Амбасада Русије је указала на то да он чак не зна ни резултате превремених парламентарних избора који су у Македонији одржани у децембру прошле године.

„О чему се може разговарати с ’аналитичарем‘ који актуелну македонску владу назива прокремаљском и одмах, након неколико редова, тврди да ’Руси врше директан притисак на Владу Македоније да се она преоријентише на Москву‘? Где је ту логика или, макар, елементарни здрав разум?“, питају се руске дипломате.

2 коментара “АМБАСАДА РУСИЈЕ У СКОПЉУ: Нова авантура Запада и бунило „Сандеј тајмса“

  1. EUInformer2 каже:

    Sesija o ljudskim pravima i situaciji na Krimu i istočnoj Ukrajini

    Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji organizovao je sesiju o ljudskim pravima i situaciji na Krimu i istočnoj Ukrajini na kojoj su govorili predstavnici ukrajinskih i ruskih organizacija civilnog društva koje imaju svoje misije na terenu.

    Na sesiji koja se održala u Biblioteci Kuće ljudskih prava 10. maja 2017. govorili su Oleksandra Romantsova (Ukrajina) – koordinatorka posmatračkih misija za ljudska prava u istočnoj Ukrajini i na Krimu (Center for Civil Liberties), Aleksandra Krilenkova (Rusija) – ko-koordinatorka Ukrajinsko-ruske posmatračke inicijative na Krimu (Field Human Rights Center, the Ukrainian-Russian monitoring initiative, Crimea), Alim Aliev (Ukrajina) – koosnivač Crimea-SOS i kooautor knjige o Mustafi Dzhemilevu, i Izabela Kisić, izvršna direktorka Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

    Ovo je prvi put, od aneksije Krima (2014) da su u Srbiju došle organizacije koje imaju direktan kontakt sa građanima u anektiranim i konfliktnim područjima. Do toga je došlo zajedničkim naporom Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji i partnera iz Ukrajine i Rusije, pre svega ukrajinskog Centra za građanske slobode. Helsinški odbor već godinama sarađuje sa tim organizacijama u okviru Civic Solidarity Platform, mreže koja okuplja više od 80 organizacija civilnog društva i koja redovno izveštava institucije OEBS o kršenjima ljudskih prava u konfliktnim područjima u cilju unapređenja situacije i mirnog rešenja sukoba.

    Sagovornica iz Ukrajine istakla je neophodnost angažovanja organizacija civilnog društva kako bi se dokumentovalo i beležilo kršenje ljudskih prava. Trenutno postoji 17 takvih organizacija. Kao primere kršenja ljudskih prava navela je nezakonito zadržavanje i hapšenje, koje broji oko 3.500 lica, a svako treće lice je bilo izloženo mučenju. Nemogućnost javnih okupljanja, nepostojanje slobodnih medija, nepostojanje prava na branioca koji bi branili svoje slobode i prava su neki još od primera masovnih kršenja ljudskih prava.

    Sagovornica iz Rusije istakla je da je boravak organizacija civilnog društva tamo nije bezbedan ni po život ni po zdravlje. Organizacija „Ukrajinsko-ruske posmatračke inicijative na Krimu“ je od prvog dana svog osnivanja proglašena nepoželjnom. Vrši se zastrašivanje novinara i branitelja ljudskih prava. Najmasovnija su protiv Krimskih Tatara zbog njihovog religijskog opredeljenja, oni se lišavaju slobode na 15-20 godina i sudi im se za terorizam. Poslednjih pola godine je sve više branitelja i baniteljki ljudskih prava koji su uhapšeni, osuđeni, protiv kojih se vode procesi, istakla je Aleksandra Krilenkova.

    Do sada je zabeležen je 281 slučaj kršenja ljudskih prava na Krimu. Aktivista i pisac Alim Aliev pomenuo je četiri tendencije na Krimu, od kojih je jedna militarizacija poluostrva – delovanje paramilitarnih snaga, sa teritorije Ruske Federacije na Krim šalje vojna oprema i vojska, aktiviraju se brojni vojni objekti što stvara atmosferu represije i povećanog nepoverenja među stanovništvom. Druga je izgradnja novih paralelnih krimsko-ruskih institucija. Ruska vlast pokušava da stvori krimsko-ruske organizacije koje su odane Rusiji. Zatim tendencija kršenja međunarodnog humanitarnog prava – 35.000 ljudi je napustilo teritoriju Krima, a na Krim se doseljava drugo stanovništvo koje čine činovnici vojske, policije, biznismeni. Kao četvrtu tendenciju naveo je stvaranje novog ruskog identiteta na Krimu i brisanje ukrajinsko-tatarskih kulturnih nasleđa, što podrazumeva zatvaranje krimsko-tatarskih škola, održavanje kulturnih manifestacija, forsiranje novog državljanstva, i sl.

    Nakon konferencije za medije gde su predstavnici/e ukrajinskih i ruskih organizacija civilnog društva govorili o ljudskim pravima i situaciji na Krimu i istočnoj Ukrajini, predstavnici civilnog društva iz Beograda nastavili su razgovor o mogućoj budućoj saradnji.

    U Biblioteci KLJP postavljena je i izložba fotografija ukrajinske autorke Emine Zijatdinove (Emine Ziyatdinova) o životu na Krimu nakon ruske aneksije.

    Srbija kao članica međunarodnih institucija pre svega Saveta Evrope, UN i OEBS mogla bi da doprinese mirnom rešavanju konflikata. Parlamentarna skupština SE, u kojoj Srbija ima potpredsedničko mesto, usvojila je u oktobru Rezoluciju 2132, kojom je pokazala rešenost da nastavi da prati političke i humanitarne posledice konflikta u Ukrajini kao i izazove u vezi sa ljudskim pravima. Ovo je stoga bila i jedinstvena prilika za informisanje javnosti u Srbiji o događajima na Krimu.

    1. Stevan-Vd каже:

      Pa da li si ti stvarno normalan ??? Prepisuješ tekst i kačiš ga ovde ….gde je tema BJRM i raskrinkavanje fašističkih Britanskih medija. Maloumni….izgleda da ti je mozak potpuno šupalj. Potrudi se da napišeš nešto sam da vidimo tvoj IQ . Nadam se da je veći od broja cipela 39 ??

Коментари су затворени.