Прочитај ми чланак

АПЕЛ ЗА ОДБРАНУ КОСМЕТА: Митрополит Амфилохије потписник, текст састављен у ДСС

0

Митрополит црногорско-приморски Амфилохије само је један од потписника "Апела за одбрану Косова и Метохије".

Тај апел је припремљен и инициран од групе угледних интелектуалаца из Београда и Србије, пишу „Вечерње новости“.

Како је том листу речено у Митрополији црногорско-приморској, Апел није упућен никоме појединачно, него свима одговорнима за будућност КиМ, а међу потписницима је и више архијереја српске Патријаршије.

У седишту митополије на Цетињу негирају да је на верском скупу на Луштици организовано било какво представљање „Апела“ најближим сарадницима, нити да су се одржали тајни састанци, како су извештавали неки медији.

Истовремено, „Политика“ пише да је „Апел за одбрану Косова и Метохије“ у ствари проглас састављен у Демократској странци Србије.

Идеја је потекла од Политичког савета ДСС, који је формулисао овај текст, а који би требало да буде представљен јавности до Божића.

Иницијални текст је дат и неколицини ван странке да погледају и дају своје сугестије, јер је реч о теми која превазилази саму странку, речено је „Политици“ у ДСС-у.

Лидер ДСС-а Милош Јовановић, упитан да ли је то био начин да одговоре на унутрашњи дијалог о Космету који је покренуо председник Александар Вучић, а у коме ДСС не учествује, одговара одречно и каже да је идеја да се окупи што већи броој интелектуалаца и људи из Српске православне цркве.

10 коментара “АПЕЛ ЗА ОДБРАНУ КОСМЕТА: Митрополит Амфилохије потписник, текст састављен у ДСС

  1. Зарја, Зарја каже:

    Неучествовање у дијалогу о Космету, онако, бар, како је он најављен и од кога је све започет, као од првог међу првијима, као да смо, Богаму, на Бријунском пленуму, који треба да диктира ток даље дискусије, није никакав грех, напротив!
    Свако је изабрао начин на који ће саопштити да ли, како и у чијем друштву ће показати је ли вјера или је невјера.
    Што и докле да је важније ко је састављао од онога шта у томе пише и на чему се заснива?!
    Марш, бре,у пм бандо либералносатанистичка са најпрљавијим комунистичким „манирима“ који, гле чуда, уопште нису на сметњи вашим мегакапиталистичким менторима, напротив!

  2. Lune каже:

    Hm,hmm…foliranje pred “ finale“..“ nisam ja mame mi „..“ preambula je “ , a rec je o starom projektu “ mudrih otaca“Arsenik III Carnojevic“..Kosmet,RSK,crna gora sa „‘izmenjenim i dopunjenim izdanjem Sirija“ …vise „‘glavarina“.

    1. Зарја, Зарја каже:

      Свако се чеше тамо где га сврби.
      А што тебе Луне сврби преамбула српског Устава и какве везе ти имаш са њом?!

    2. Lune каже:

      Hm,hmm..preambula,svrbi nekog,pobednika i na ovim izborima-hoce da je se ratosilja..
      Sent from my iPad

    3. Lune каже:

      Hm,hmm….porodica,moje majke je zivela u okolini Podujeva pa je “ preambulisao“ neki Arsenik u Srem, porodica moga ica je iz Like, pa je “ preambulisao “ neki Nikanor u Srem..stalno svrbi ?
      Sent from my iPad

    4. моћни Ђоле Јанговић каже:

      Добро бре Јуне, сви смо досад научили да имаш говорну ману и да имаш Ајпед.
      Обриши нешто од та два акобогазнаш, на самој сам граници да те укинем из видног поља путем бановања на Дискасу. Много си досадан брте!

    5. Lune каже:

      Hhm,hmm…ne trudi se,odlazim sam..

      Sent from my iPad

    6. Дуња каже:

      Понесите и ајпед да се не баци, требаће тамо где идете….

  3. EUngoInformer2 каже:

    Han: 2025. ambiciozan ali realan cilj

    BEČ – Evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Johanes Han smatra da je 2025. godina kao datum za mogući prijem pojedinih kandidata sa Balkana realan, ali ambiciozan cilj.

    „Predsednik Evropske komisije je naveo, za pojedine kandidate, 2025. g. kao mogući datum pristupanja. To je realno, iako ambiciozno“, rekao je Han u intervjuu bečkom dnevniku Kurir.

    Na pitanje da li će Katalonija napustiti EU on je rekao da bi svi učesnici trebalo da se vrate dijalogu.

    „Ishod izbora nije olakšao situaciji na terenu“, ocenio je Han.

    Vezano za postupak EU protiv Poljske on je istakao da nema govora o cepanju Unije.

    “Mi smo u pojedinim državama suočeni sa okolnostima da vladavina prava, na primer poštovanje sudskih presuda, još nije dovoljno razvijena”, naglasio je Han.

    Kada je reč o budućnosti EU on je podsetio da je Komisija predstavila pet opcija za reformu Unije i izrazio nadu da će se postići dogovor oko jedne središnje pozicije.

    “Osnova će biti – koncentracija na velike, globalno relevatne teme i prepuštanje drugih tema nacionalnim državama”, objasnio je Han.

    Prema njegovim rečima, odlučujuće je da se sarađuje pojačano u spoljnoj i bezbednosnoj politici, kako bi EU mogla da deluje kao međunarodni akter, a za to je potrebno uvođenje većinskog glasanja, jer je do sada bio potreban pristanak svih.

    Na konstataciju da je EU daleko udaljena od aktivne spoljne politike, te da na Bliskom istoku odlučuje Rusija, dok se SAD povukla, a Evropljani samo gledaju skrštenih ruku, Han je istakao da se precenjuje uticaj Moskve.

    “Izolacionizam SAD pruža EU šanse da igra značajno aktivniju ulogu”, smatra Han.

    Što se tiče namere za tešnju koordinaciju u odbrambenoj politici EU on je kazao da se radi o prvom koraku ka zajedničkim aktivnostima u istraživanju i nabavci i dodao da se vojni izdaci moraju efektivnije upotrebljavati.

    Upitan šta donosi susedska politika Han, ističe da EU ili izvozi stabilnost ili rizikuje da uvozi nestabilnost.

    “Stabilnost možemo izvoziti time što razvijamo ekonomski zemlje, a vladavina prava olakšava investicije”, poručio je on.

    Na pitanje da li EU čini dovoljno da bi smanjila migraciju Han je podsetio da oko Evrope postoji 20 do 25 miliona izbeglica, što je konstantni izazov za Evropu.

    „Postoji jaz između EU i neposrednog susedstva po pitanju životnog standarda. Mogli bi raditi na tome time da podstičemo ekonomski razvoj, kako bi ljudima pružili perspektivu u njihovim domovinama. Posredstvom investicionog fonda koji bi bio upotrebljen specijalno za Afriku možemo mobilisati od evropskih preduzeća 44 milijardi evra za održive projekte. Veliki problem je rast stanovništva, na primer u Egiptu gde godišnje imamo do 2,5 miliona ljudi više”, objasnio je on.

    Han je ukazao da je Fronteks već značajno pojačan, i izrazio nadu da članice razumeju, prilikom pregovora o novom budžetskom okviru EU, da zaštita spoljnih granica ne može biti besplatna.

    Prema njegovim rečima, važno je boriti se protiv uzroka migracije, a to nije moguće samo sa Fronteksom.

    Na kraju, na pitanje da li će 2019.godine ponovo da se kandiduje Han je rekao da će se to „još videti“.

    1. Simerijanac каже:

      ..Talijanski dug trenutno iznosi 2 270 milijardi eura i situacija u zemlju je katastrofalna….

Коментари су затворени.