Прочитај ми чланак

ГЕЈ ПРЕМИЈЕРКУ НЕ ЗАНИМАЈУ Срби у Црној Гори?

0

Председница Владе Ана Брнабић оценила је данас, у разговору са амбасадором Црне Горе у Србији Браниславом Мићуновићем, да две државе немају отворених питања и да су посвећене даљем развоју добрих билатералних односа.

На састанку је закључено да су инфраструктурно повезивање и заједнички енергетски пројекти важни предуслови за просперитет, не само Србије и Црне Горе, већ и читавог региона.


Председница Владе истакла је да је Србија посвећена регионалној сарадњи и што чешћим сусретима и дијалогу представника региона на свим нивоима.

Она је поручила да је су економска сарадња и међусобна подршка на европском путу главни приоритети и кључ пријатељских односа две државе, саопстила је владина Канцеларија за сарадњу са медијима.

8 коментара “ГЕЈ ПРЕМИЈЕРКУ НЕ ЗАНИМАЈУ Срби у Црној Гори?

  1. Еееј каже:

    „ГЕЈ ПРЕМИЈЕРКУ НЕ ЗАНИМАЈУ Срби у Црној Гори?“

    -И боље је за њихово добро што је не занимају, мање ће да нај_бу од оних Срба који је интересују тј. које жели да сатре заједно са психопатом који се представља као председник Србије.

  2. Dragan каже:

    ГЕЈ ПРЕМИЈЕРКУ НЕ ЗАНИМАЈУ Срби у Црној Гори? Ипак мислим да не би могла одолити некој лепој Српкињи из Црне Горе, а убеђен сам да се у њеном коферу, кад путује, налази и један пластични пенис, за сваки случај.

  3. RamboPetkovic каже:

    Ништа чудно,па њу не занимају ни Срби у Србији а камоли негде другде.

  4. EUngoInformer2 каже:

    Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU (NPAA)

    Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU predstavlja ključni dokument u programiranju obaveza i aktivnosti proisteklih iz procesa pristupnih pregovora. To je višegodišnji programski dokument koji pokriva sva poglavlja pristupnih pregovora, sa izuzetkom poglavlja 34 (Institucije) i 35 (ostalo) u kojima nema pravnih tekovina EU.

    NPAA se obično izrađuje za period od pet godina sa mogućnostima godišnjih revizija ukoliko je potrebno još nešto uraditi a što nije bilo poznato u trenutku programiranja. Takođe moguće je izvršiti vremensko repogramiranje u okviru opšteg roka sprovođenja dokumenta.

    NPAA radi država koja se priprema za otvaranje pristupnih pregovora. On predstavlja njeno viđenje procesa usklađivanja sa pravnim tekovinama EU. Samim tim NPAA predstavlja osnov za izradu pregovaračkih pozicija u pregovorima i instrument praćenja obaveza preuzetih u pristupnim pregovorima nakon otvaranja poglavlja. Pored planiranja zakonodavnih aktivnosti, NPAA predstavlja osnovu za procenu troškova koje pristupanje donosi kao i za planiranje potrebnih administrativnih kapaciteta za primenu usklađenog zakonodavstva. Dakle, NPAA predstavlja instrument praćenja zakonodavnog procesa, finansijskih troškova i izgradnje administrativnih kapaciteta.

    Srbija je 2008. godine usvojila prvi ovakav dokument pod nazivom Nacionalni program integracije (NPI) sa programskim periodom do kraja 2012. godine. Donet je u cilju priprema za pregovore o članstvu i kao priprema za odgovaranje na Upitnik Evropske komisije koji je dobijen nakon podnošenja zahteva za prijem u EU, 2009. godine. Ovaj dokument je imao visok stepen primene od 88% budući da je od 1172 planirana zakona i podzakonskih akata usvojeno 1030, od čega 201 zakon.

    Nakon isteka ovog dokumenta 2013. usvojen je prvi NPAA sa periodom primene 2013-2016, koji je tokom 2013. godine ispunjen 52% budući da je od 423 propisa usvojeno bilo 222.

    Nakon otvaranja pregovora januara 2014. godine pristupilo se reviziji NPAA i njegov programski period je produžen do kraja 2018. u skladu sa planom Srbije da bude spremna za članstvo, tj. da uskladi svoje zakonodavstvo do kraja 2018. godine. Revidirani NPAA je usvojen u avgustu 2014. godine. Zaključno sa decembrom 2015. godine, kad je objavljen poslednji izveštaj NPAA je ispunjen 63% budući da je usvojeno 215 od 340 planiranih propisa. Budući da su 2016. godine održani još jedni vanredni parlamentarni izbori pristupilo se izradi druge revizije NPAA koja je usvojena u novembru 2016. godine. O realizaciji ovog programa nisu objavljeni izveštaji ni posle godinu dana od usvajanja.

    Objavljivanje plana predsednika Evropske komisije Žan Klod Junkera da Srbija i Crna Gora pristupe Evropskoj uniji do kraja 2025. godine daje potpuno novu dimenziju pristupnim pregovorima.

    Srbija je ovim, po prvi put, dobila od Evropske unije programski period u kom treba da planira neophodne reforme kako bi završila pristupne pregovore. Da bi Srbija pristupila EU 2025. godine mora do kraja 2023. godine potpisati Ugovor o pristupanju, što znači da do sredine 2023. mora zatvoriti sva poglavlja. Ovo nameće kraj 2022. godine kao krajnji rok do kada usklađivanje zakonodavstva treba da bude završeno, čime se jasno ukazuje datum do kog treba programirati NPAA. Dakle, NPAA treba da bude programiran za period 2018-2022. Tačan period do kada bi trajao NPAA treba dogovoriti sa Evropskom komisijom. U tih pet godina treba isplanirati sve aktivnosti neophodne da bi se zatvorila sva pregovaračka poglavlja.

    Da bi ovaj proces bio uspešan potrebno je ispuniti tri uslova.

    Prvi je da Srbija ne sme imati vanredne parlamentarne izbore ili rekonstrukciju Vlade svake godine, što je skoro bio slučaj od 2012. do 2017. godine. Samo u stabilnom okruženju je moguće donositi teške odluke koje su potrebne da bi se proces usklađivanja zakonodavstva završio. Jedino u slučaju da Vlada odradi ceo mandat do 2020. godine i onda budu održani redovni izbori bi omogućilo sledećoj Vladi da u mandatu 2020-2024 završi neophodne poslove i krajem 2023. potpiše Ugovor o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, nakon čega bi bili održani redovni parlamentarni izbori 2024. godine.

    Drugi uslov uspešnosti ovog posla je da se ojača državna uprava, pre svega kadrovski ali i finansijski kako bi bila u prilici da iznese posao koji pred njom leži, budući da smo svi svedoci slabljenja kapaciteta državne uprave usled napuštanja državnih službenika.

    Treći uslov uspeha je da se propisani rokovi i obaveze shvate ozbiljnije nego do sada i da se procenat ispunjenosti planova značajno podigne sa 60% u periodu 2013-2015 na preko 90% kako bi Srbija bila u prilici da dokaže da je voljna, ali i sposobna da ispunjava obaveze koje proističu iz članstva u EU.

    1. Simerijanac каже:

      Još jedna država izlazi iz EU?

      . 21. decembra 2017.

      Razdorizmeđu Brisela i Varšave zbog sporne reforme pravosudnog sistema Poljske, uprkos pokretanja Člana 7, odnosno takozvane „nuklearne opcije“, neće dovesti do udaljavanja te zemlje od EU, smatraju analitičari, dok mnogi u tom koškanju vide čak mogućnost da Poljaci od svega toga profitiraju.Naime, kulminacija u odnosima usledila je pošto je poljski predsednik Andžej Duda, mimo pretnji iz Brisela, potpisao dva zakona koji revidiraju pravosuđe, čime je poslao svojevrsnu poruku EU da ga pretnje ne plaše.

      Međutim, analitičari upozoravaju da razloga za strah ipak ima jer, iako je Duda već dobio uveravanja od Mađara da neće podržati uvođenje sankcija Poljskoj budući da je neophodno da sve članice budu jednoglasne, EU namerava da zaobiđe Budimpeštu i isključi je iz glasanja.

      Ukolikodo toga uopšte i dođe, to bi značilo da će Poljska ostati bez prava glasa u Uniji, da će joj biti uvedene određene sankcije, kao i da će joj biti ukinuta finansijska podrška koju dobija iz pristupnih fondova EU.

      KirilKoktiš sa Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose tvrdi da to i neće biti neka velika šteta za Varšavu, s obzirom na to da je Poljska sva ta finansijska sredstva već iskoristila, pa je sad na redu ispunjavanje obaveza, a ovaj korak predstavlja način da se te obaveze mimoiđu, pogotovu kada su u pitanju migranti.

      „Vladajućapoljska stranka Pravo i pravda će objašnjavati svom biračkom telu da je zemlja opkoljena neprijateljima, da Brisel vređa nacionalna osećanja Poljaka. Može se reći da je to genijalni potez Varšave, s obzirom na to da je izabrala najpovoljniji trenutak da se posvađa sa EU — dobila je sve moguće benefite, a nije ispunila nijednu obavezu“, obrazlaže on.

      Govorećio eventualnoj podršci mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je obećao da će staviti veto prilikom glasanja, Koktiš je mišljenja da mu Brisel neće dozvoliti da to uradi tako što bi objedinio glasanje o uvođenju kaznenih mera i Mađarskoj i Poljskoj, čime bi obe te zemlje bile onemogućene da u tom glasanju i učestvuju.

      Sa druge strane, profesor sa Fakulteta političkih nauka Dragan Đukanović mišljenja je da ovo sve neće dovesti do udaljavanje Poljske od EU, a kamoli do eventualnog izlaska te zemlje iz Unije. Po njegovom mišljenju, u pitanju je samo jedan od mehanizama kako bi se sankcionisalo to ponašanje koje, po mišljenju Brisela, odudara od vladavine prava, demokratije i poštovanja ljudskih prava.

      Kako objašnjava, slične mere preduzete su i pored naših istočnih komšija, kada je u jeku bila borba protiv organizovanog kriminala, korupcije i nedovršavanje internih reformi u skladu sa evropskim standardima — tada se Bugarska suočila sa suspenzijom određenih fondova, što bi moglo da bude slična mera koja bi se primenila i protiv Poljske.

      Upitan da li pokretanje Člana 7 protiv Poljske može da se protumači i kao svojevrsni napad na celokupnu istočnu Evropu i svrstavanje Varšave u položaj „manje povlašćenih zemalja“, Đukanović smatra da o tome nema govora, već da je u pitanju isključivo Poljska — zemlja koja se ne pridržava određenih standarda na koje se obavezala ulaskom u Uniju.

      Đukanović dodaje i da je jako teško predvideti kakav rasplet će imati celokupna ova priča i koje bi posledice Poljska mogla da pretrpi, imajući u vidu svu složenost tog pitanja. „Mislim da će sve strane probati da postignu neku vrstu kompromisa oko tih zakona koji su sporni“, zaključuje Đukanović.

      Podsećanjaradi, odluka o aktiviranju Člana 7 usledila je kao reakcija na više zakona koje je desničarska partija Pravo i pravda donela tokom dve godine na vlasti, a čime je stekla veću kontrolu nad pravosudnim sistemom. Naime, reč je o 13 zakona koji su promenili čitavu strukturu pravosudnog sistema, a izvršnim i zakonodavnim institucijama je sistematski omogućeno da se politički mešaju u pravosuđe.

      Kako je Komisija objasnila, Član 7 treba da obezbedi da sve države-članice EU poštuju zajedničke vrednosti EU, uključujući vladavinu prava, a deluje kroz dva mehanizma — preventivno, u slučaju jasnog rizika od ozbiljnog kršenja, i kazneno, u slučaju postojanja ozbiljnog i dugotrajnog kršenja.

      (Sputnjik)

Коментари су затворени.