Прочитај ми чланак

ЛИТВАНИЈА КОЧИ НАЈБИТНИЈЕ ПОГЛАВЉЕ на путу Србије ка ЕУ!

0

Сарадња Србије и Русије и чињеница да Београд није увео санкције Москви, трн су у оку највећим заговорницима ембарга Кремљу у оквиру ЕУ, а то су Пољска и бивше совјетске републике које су данас у Унији - Литванија, Естонија и Летонија.

Србија више од четири године чека извештај Европске комисије о скринингу за поглавље 31 које се односи на заједничку спољну, безбедносну и одбрамбену политику ЕУ, а иако је нацрт тог документа одавно готов, он би, међутим, ускоро могао да се пише испочетка, пишу Новости.

Ilustracija: Thinkstock

Лист у издању од понедељка пише да, према незваничним информацијама, Литванија, једна од држава која је због руског питања најжешћи кочничар отварања преговора о поглављу 31, предлаже управо да се извештај о скринингу поново скроји или ажурира и ту Србији поставе услови који ће задовоиљити све чланице ЕУ, како би се одблокирао тај процес.

Сарадња Србије и Русије и чињеница да Београд није увео санкције Москви, трн су у оку највећим заговорницима ембарга Кремљу у оквиру ЕУ, а то су Пољска и бивше совјетске републике које су данас у Унији – Литванија, Естонија и Летонија.

Како се наводи, у дипломатским круговима у Бриселу говори се и да Немачка, иако нема тврд став као балтичке земље и Пољаци, такође не гледа благонаклоно на низак ниво усаглашености Србије са одлукама и декларацијама Брисела које се тичу Русије.

Тачније, Србија се није придружила ниједној од девет декларација које се директно или индиректно тичу Москве, а које је Брисел усвојио у првој половини године, а од укупно 32 спољнополитичка документа у којима је тражено усаглашавање, Србија је одбила чак 18.

Појединим чланицама смета и развијена војно-техничка сарадња Србије и Русијем, заједничке војне вежбе, а замерају чак и сарадњу српског Министарства унутрашњих послова и руске Федералне службе безбедности.

ПОМОЗИТЕ РАД СРБИН.ИНФО ДИНАРСКОМ УПЛАТОМ – КЛИКНИТЕ ОВДЕ!

7 коментара “ЛИТВАНИЈА КОЧИ НАЈБИТНИЈЕ ПОГЛАВЉЕ на путу Србије ка ЕУ!

  1. Zoran каже:

    Хвала им на томе.

  2. xyz каже:

    Само ви кочите!

  3. liberat каже:

    Pa ako se jasno ima u vidu da na području Rusije posluje cca 6000 do 12000 nemačkih firmi, dolazimo do zaključka, da nas ovi prave malim majmunima….Mogu se kladiti da Litvanija ima svoje firme širom Rusije….

  4. SPISATELJ каже:

    Evo kako zive i rade u Nemackoj nasi ljudi koji su tamo otisli / u tu mrsku EU…-

    Plate
    su šarolike, a kako potvrđuju medicinski tehničari one su od 2.000 do
    2.500. evra. Iznajmljivanje stanove izbija im iz džepa od 350 do 500
    evra mesečno, u zavisnosti da li su u nekom manjem mestu ili velikom
    gradu, a cene hrane, krpica, u kafićima su iste ili malo veće nego u
    Srbiji.
    „Radim kao babica i plata mi je 2.500 evra“
    Veljko
    Živanović (26) otišao je iz Beograda u Gelzenkirhen, u novembru 2016.
    godine. Do tada je radio u KBC „Dragiša Mišović“, sada je, kako kaže
    „babica“ ili akušerski tehničar u nemačkoj bolnici.
    – Ovde su
    zdravstveni radnici svih profila jako cenjeni i poštovani. Najveći
    problem predstavlja dugo čekanje na vizu i ostalu propratnu
    dokumentaciju, kao i jezička barijera. Zbog specifičnosti odeljenja na
    kojem radim, moja plata je okvirno oko 2.500 evra mesečno. Tu su
    uračunati svi dodaci na noćni rad, rad praznikom, pripravnost… – kaže
    za Veljko.
    Prema njegovim rečima, živi u stanu veličine 64 kvadrata i plaća ga 350 evra.

    Ostali ukupni mesečni troškovi, bez hrane, izlazaka, su 310 evra, a to
    su – struja – 80 evra, grejanje – 50 evra, a koje se plaća tokom čitave
    godine, internet – 40 evra, mobilni telefon – 40 evra, obavezno
    osiguranje za auto – 100 evra – priča on za Blic.
    Kako Veljko opisuje, cene namirnica su malo veće u odnosu na Srbiju, ali i cene u restoranima i kafićima.

    Kilogram pomorandži, na primer, košta 2 evra, krompira 0.80 evra, belog
    hleba 2.39 evra. U kafiću jedna kafa košta oko 2.5 evra, isto toliko i
    limenka gaziranog pića. Bez obzira na to, sam život se značajno
    razlikuje, ali se čovek vremenom navikne. Najveći problem jeste
    zakazivanje termina, za sve. Nemoguće je otići u opštinu, banku ili bilo
    koju drugu ustanovu, a da nemate termin – otkriva Veljko.
    Dodaje i da su Nemci jako obazrivi, poštuju zakon, pravila i nikako ih ne možete „zeznuti“, što je našim ljudima u krvi.
    Ali, ono što se, kako kaže, drastično razlikuje od Beograda, jeste noćni život – gotovo da ga tamo i nema.

    Ali, kako vreme prolazi, sve više sam zadovoljan, nisam se ni jednog
    trenutka pokajao. Ovde sam dobio sve ono što nisam u Srbiji, a što sam
    želeo – poentira on.
    Dobra plata, čak i previše slobodnog vremena i sve najbolje
    Njegova
    koleginica Milica Jovičić (26) napustila je prošle godine Beograd, a
    radila je kao pedijatrijska sestra u Dečjoj klinici u Tiršovoj.

    Otišla sam da radim u bolnicu blizu Dizeldorfa i zadovoljna sam. Plata
    mi je 2.000 evra. Slobodnog vremena imam dosta, a nekada i previše.
    Upravo sam dobila sedam slobodnih dana. Radna nedelja je 40 sati, baš
    kao i u Beogradu. Uslovi za rad su odlični, kao i plata. Sve je plaćeno –
    noćne smene, praznici, bolovanja. Jedino ako si duže od četiri nedelje
    na bolovanju, dobijaš 80 odsto od plate, ali dobijaš fionasijsku pomoć
    za lekove i negu, ukoliko si teško bolestan – objašnjava Milica.
    Cene skoro iste kao u Srbiji
    Prema
    njenim rečima, trudnice primaju punu platu tokom trudničkog bolovanja i
    imaju pravo na tri godine odsustva posle rođenja svakog deteta.

    Što se tiče života, cene u prodavnicama su gotovo identične kao u
    Srbiji. Nešto je malo skuplje, nešto jeftinije, ali u proseku svede se
    na isto. Režije su skuplje, ali to opet zavisi od lokacije. Što je stan
    bliži velikim gradovima, to su računi viši. Stan od 50 kvadrata plaćam
    490 evra. U cenu je uračunato sve osim struje, koja košta 50 evra
    mesečno. Ukoliko tokom godine potrošim manje, vraćaju mi to što sam
    pretplatila, a plaćam ukoliko sam potrošila više – priča ona.
    Kako
    Milica dodaje, „krpice i kozmetika identično koštaju kao u Beogradu, ali
    ovde, na primer, ima često nekih akcija i sniženja, tako da to ispadne
    povoljnije“.

    Usvajanje novog Zakona
    Posle usvajanja novog
    nemačkog Zakona o useljavanju stručne radne snage iz drugih država,
    uključujući i onih koje nisu članice EU, a koji stupa na snagu 1.
    januara 2020. godine, sasvim izvesno je da će nastati „stampedo“ naših
    građana koji će pohrliti da rade u Nemačkoj. Neki našu stručnjaci
    očekuju da će se te godine duplirati broj onih koji će napustiti Srbiju i
    krenuti put ove evorpske države, a procene se kreću do 200.000 građana.

  5. Иван° каже:

    И? Шта сада?
    Јок у – ЕУ?
    Литванци стисли кочницу!
    „Штета“… :)

Коментари су затворени.