Прочитај ми чланак

ЛОВАЦ СУ-30СМ — руски одговор на америчке санкције

0

Руско Министарство одбране објавило је почетком недеље снимак на којем су приказане маневарске способности вишенаменског ловца Су-30СМ четири плус генерације. Војни експерти сматрају да је на тај начин — рекламирајући своју војну технику — руски војни ресор одговорио на покушаје САД да потисне Русију са тржишта оружја.

Ради се о томе да је Стејт департмент у петак објавио списак организација и фирми повезаних са руским војним ресором и обавештајним агенцијама са којима се забрањује пословање.

Западне новинске агенције су закључиле да САД не могу да забране трећим странама да послују са руским обавештајним и војним сектором, али да САД могу да одлуче да замрзну њихову имовину и да за њих блокирају приступ америчком финансијском тржишту.

На списку су се нашле руске обавештајне службе (ФСБ, СВР, ГРУ) и 33 предузећа, концерна и организације руског одбрамбено-индустријског комплекса, међу којима су и фирма за трговину оружјем „Росборонекспорт“, произвођач ракета „Алмаз-Антеј“ и чувени произвођачи оружја „Калашњиков“ и „Ижмаш“.

На америчкој „црној листи“ је и највећа руска фирма за изградњу бродова „Уједињена корпорација за бродоградњу“, а такође и гигантска „Уједињена авио-производна корпорација“, који производи „сухоје“, „тупољеве“ и „мигове“, као и „Хеликоптери Русије“.

У Москви су америчке санкције назвали „покушајем да се наштети Русији“, али су истовремено истакли да је конкурентост руске војне индустрије показала целом свету своју ефикасност.

„Чак и оне земље које су у пријатељским односима са САД или су њени савезници из сенке почеле су да купују руско оружје, пре свега наше ПВО системе“, рекао је шеф Комитета Државне думе за одбрану и бивши командант Ваздушно-десантних снага РФ Владимир Шаманов.

Војни експерти истичу да је Москва спремна да се бори за тржиште оружја и нуди своје производе, који значајно превазилазе америчке конкуренте по карактеристикама, поузданости и ефикасности, а истовремено су и јефтинији.

Експерти наводе да Русија прави савремене високотехнолошке производе, који су својом ефикасношћу у Сирији, у реалним ратним условима, показале светским лидерима супериорност руске војне технике, што, како су рекли, изазива бес у Вашингтону.

Због тога војни стручњаци сматрају да је и објављени снимак ловца Су-30СМ нека врста одговора на нове санкције САД, како би се привукла пажња међународне заједнице на овај „изузетан авион“, који показује своју надмоћ у ваздуху и који може да уништава ваздушне, копнене и морске мете, дању и ноћу, у обичним и комплексним метеоролошким условима.

На снимку руског министарства се могу видети пилоти у својим летелицама како изводе изузетно захтевне маневре и гађа импровизоване мете.

Требало би напоменути да овај ловац има изузетне маневарске могућности, што омогућава пилотима да могу да изводе најкомпликованије фигуре током појединачног или групног акробатског лета, међу којима су „звоно“, „кобра“, „мртва петља“ и др.

10 коментара “ЛОВАЦ СУ-30СМ — руски одговор на америчке санкције

  1. 50 pera каже:

    Izgleda da Amerika nema drugi način da umanji Rusku moć već mora da se blamira pred celim svetom sa sankcijama.Tako je i Austrougarska nekada blokirala Srbiji izvoz svinja ali Srbija je toliko ojačala da je tu carevinu potukla do nogu na Drini.Mnogo je nešto trulo u ,,carevine,, kada svoje ciljeve i interese ostvaruju sankcijama.

    1. HRVACKI KRALJ KRELE IV каже:

      SRBIJA POSTOJI, AUSTROUGARSKA I 3. RAJH NE POSTOJE !

      KO ĆE JOŠ PRESTATI DA POSTOJI A BORI SE PROTIV SRBIJE???

  2. Profesor Ding-Dong каже:

    A kad ce braca da nam poklone ovaj aeroplan ;)

  3. EUInformerI каже:

    Konferencija „Demokratski do ustavne reforme“

    Ogroman broj građana Srbije smatra da je neinformisan o Ustavu Srbije i samo jedan odsto misli da dobro poznaje ustavnu tematiku, pokazuje danas predstavljeno istraživanje Ipsosa na konferenciji „Demokratski do ustavne reforme“ , koju su organizovali Centar za demokratiju, Fond za otoreno društvo, Beogradski centar za ljudska prava i Komitet pravnika za ljudska prava Jukom.

    Predsednik Komiteta pravnika za ljudska prava Jukom Milan Antonijević, jedan od organizatora konferencije, istakao je da današnji skup zaista želi da zaista otvori sva pitanja iz Ustava, da se demokratska promena Ustava stavi kao prioritet s jedne strane, i da se javna rasprava stavi u fokus i vlade Srbije, kao što je stavljena u fokus civilnog društva.

    Antonijević naglašava da danas postoji spremnost da se sva pitanja otvore, da se razgovara otvoreno i o pravosuđu, ali i da zaista postoji i spremnost da se druga pitanja od važnosti za funkcionisanje Srbije otvore – decentralizacija, pitanje ljudskih prava i drugih sloboda, manjinskih prava i svih onih pitanja koja su se od 2006 i donošenja Ustava otvarala.

    Promena Ustava, izričit je, nije pritisak EU, već je zaista potreba, „kada pogledate kako izgleda taj naš Ustav iz 2006“, a da javna rasprava mora trajati dovoljno dugo da se čuju i sva mišljenja civilnog društva, struke, Ministarstava na koja će se ustavna rasprava odnositi, ali i da se građani upoznaju sa posledicama donošenja Ustava.

    „Stoga rok koji je zadat akcionim planom za poglavlje 23 nije održiv, govorimo o kraju 2017. godine. Vi ne možete zaista otvoriti pitanje izmene Ustava i sprovesti adekvatnu javnu raspravu, ako sada, krajem oktobra i početkom novembra još uvek nemamo predlog, ne zna se ni kako radna grupa funkcioniše, koga konsultuju“, rekao je Antonijević.

    Iz tih razloga, podvlači, građanske organizacije koje su od početka u tom procesu, odlučile su da ne učestvuju na okruglim stolovima koje organizuje Ministarstvo pravde, „dok se zaista ne dobije jasan predlog izmene ustava“.

    „Velika većina građana ocenjuje da o odredbama Ustava ne zna ništa, ili veoma malo i to 75 odsto, dok predstavnici elite ocenjuju Ustav negativnije nego pre šest godina, te je za političke, društvene i intelektualne elite Ustav iz 2006. usvojen uz ozbiljne proceduralne propuste“, rekao je Srđan Bogosavljević iz Ipsosa.

    Takođe, prema rezultatima istraživanja, za elite je neupitno da li treba menjati Ustav i 77 odsto smatra da je to neophodno.

    Funkcionerka SNS Marija Obradović rekla je da za njenu stranku to nisu novi podaci i da je SNS apsolutno svesna takvih dešavanja na terenu i u skladu sa tim će i reagovati.

    „Niko od nas nije ni u prethodnom periodu, a naravno da neće ni u narednom izbegavati ono što nas očekuje u ovom procesu. Veoma smo raspoloženi da učestvujemo u ovom procesu. Jako mi je drago što se videlo da građani nisu dovoljno uključeni i da moramo svi da radimo na većoj informisanosti građana, kako bi oni mogli da se uključe u ovaj ceo proces“, rekla je Obradović.

    Kao vladajuća većina, SNS će, prema rečima Marije Obradović, mnogo više raditi na tome da uključi građane u proces i dodala da je njen lični stav da svi treba da rade zajedno na tome.

    Predsednik DS Dragan Šutanovac rekao je da DS Ustav posmatra kao instrument pridruženja EU, zbog poglavlja 23, a s druge strane, kako je podvukao, Ustav definitivno mora da se menja, jer Srbija nema tri nezavisne grane vlasti, te da je opšti utisak da je pravosuđe i dalje zavisno od političkih pritisaka.

    Predsednik Nove strane Zoran Živković rekao je da misli da se Ustav menja, ne zbog naloga EU, već zato što stari „ne valja“, ali da je neophodno reći građanima šta ne valja u njemu.

    „I to što je dobro u njemu, ne primenjuje se. Imamo lošu atmosferu u društvu, koja nije slučajna, nego je kreirana. Imamo neobaveštene građane, zato što nemaju gde da se obaveste. Nigde na svetu se građani obaveštavaju o Ustavu tako što odu u neku biblioteku i čitaju sami. To rade mediji, a to stimuliše javno mnjenje. Ovde su mediji sredstvo za zaglupljivanje građana, sa nekoliko malih izuzetaka i zato smo u takvoj situaciji“, smatra Živković.

    1. Simerijanac каже:

      DESET RAZLOGA zbog kojih je EU na rubu propasti!
      8 decembra 2016

      Sedeća godina biće ključna za opstanak Evropske
      unije, koja je do pre nekog vremena bila simbol stabilnosti i
      prosperiteta, piše “Večernji list”.

      Iako se EU još pre nekoliko godina činila vrlo monolitnom i
      kompaktnom unijom koja obezbeđuje sigurnost i prosperitet svojim
      članicama, situacija je sada, na kraju 2016. godine, potpuno drugačija.

      Uz migrante i neprestane mogućnosti da Evropu zapljusne još jedan
      milionski talas nesretnika koji bi preko Turske pokušavali doći do
      Starog kontinenta, još je celi niz problema koji opstanak EU dovode u
      pitanje. Sigurno je da će sledeće razdoblje biti obeleženo grčevitom
      borbom za očuvanje Unije, ako ne u sadašnjem, a onda bar u nešto
      izmenjenom obliku.

      Ključno pitanje sada su izbori u Francuskoj. Pobedi li na
      predsedničkim izborima Marin Le Pen, Francuska će za neko vreme ili
      izaći iz Evropske unije ili će na neki način zamrznuti svoje članstvo u
      njoj. To će redukovati Uniju na svojevrsnu veliku Nemačku, odnosno
      Nemačka će ostati jedina zemlja lider koju će svi slediti, navodi se u
      tekstu.

      “To nije dobro ni za Nemačku, ni za Evropsku uniju, ni za Hrvatsku u
      krajnjem slučaju. Paradoksalno je da Nemačka ne želi tu ulogu i svim je
      silama pokušava izbeći” kaže politički analitičar Žarko Puhovski.

      I nije to tako nemoguć scenario.

      10 razloga zašto je EU na rubu raspada

      1. Dužnička kriza i diktat štednje

      Agonija koju je u većoj meri prolazila Grčka a u manjoj još nekoliko
      zemalja juga EU omrzla je ideju Evropske unije dobrom delu stanovnika

      2. Rastuća nejednakost

      Iako je recesija završena, još traje i raste raslojavanje u društvu i
      nastaje sve veći društveni jaz, a smanjuje se srednji sloj građana

      3. Podela na sever i jug

      Više nego ikada EU je podijeljena na dva dela, na bogate države na sjveru kontinenta i siromašne države na jugu

      4. Dominantna Nemačka

      Nemačka je dominantna zemlja unutar Evropske unije i ta bi se nnjena
      uloga, ne voljom Berlina, mogla i pojačati, što stvara animozitet kod
      nekih članica

      5. Prevelika reguliranost

      Preterana birokratija i prereguliranost gotovo svakog segmenta
      društva unutar EU u kojemu se propisuju i potpuno nepotrebni propisi

      6. Nedostatak vizije

      Niko danas sa sigurnošću ne može reći u kojem smeru Evropska unija
      treba ići i na koji se način treba razvijati, a nedostatak vizije velika
      je opasnost

      7. Oslanjanje na SAD

      U pojedinim segmentima EU kao da nije vodio svoju politiku već je
      stavove prilagođavao SAD-u. Dolaskom Trampa to će se promijeniti

      8. Rat u Siriji nepotreban

      Evropska unija se, prateći SAD, delomično umešala u sukob u Siriji, a nije trebalo.

      9. Putin je dežurni krivac

      Nedostatak svesti o stvarnim uzrocima problema koji potresaju Uniju doveo je do toga da je zemljama EU sada za sve kriv – Putin

      10. Migrantska kriza

      Više od milion ljudi ušlo je u Evropsku uniju tokom prošlog
      migrantskog talasa. To bi se moglo ponoviti počne li Turska ponovo
      puštati migrante prema EU

      Puhovski je još prošle godine govorio o mogućem razvoju događaja koji
      bi sledili Bregzit – Tramp – Le Pen. Tada je toj kombinaciji davano
      desetak posto da bi se mogla ostvariti, no sada su već ostvarene dve
      trećine te donedavno nezamislive kombinacije.

      Nije glavni krivac za krizu Unije odluka britanskih birača da napuste
      EU. Uloga Velike Britanije, koliko god ona bila velika, moćna i
      uticajna zemlja, u poslednje dve descenije je relativno marginalna i
      Britanci su u Evropskoj uniji više zastupali stavove Vašingtona nego što
      su konstruktivno pridonosili razvijanju zajedničke poludržave iz koje
      sada izlaze. Razlozi su znatno drugačiji, ali i složeniji.

      Pre svega, tu je dužnička kriza i diktat štednje koji su nametala
      finansijska tržišta, sistem koji stanovnici Grčke i još nekoliko zemalja
      juga Evropske unije uveliko pamte po zlu. Završetkom recesije i
      gospodarske krize učinak tih drakonskih mera nešto se slabije oseti, no
      ono što je sprovedeno u Grčkoj omrzlo je većini Grka sam pojam Evropske
      unije i veliko je pitanje kako bi birači reagovali da se danas onde
      održava referendum o tzv. Grekgzitu.

      Tu je i rastuća nejednakost, sve veći jaz između bogatih i
      siromašnih, ali i sve veće smanjivanje srednjeg sloja u gotovo svim
      evropskim zemljama.

      Slika društva svake zemlje EU pojedinačno kao da je prenesena na samu
      Uniju i utiče na podelu između bogatog severa i siromašnog juga koji
      trnutno egzistira kao sirovinska baza i veliko turističko odmorište
      ostale Evrope, ali ne i kao njen ozbiljan trgovinsko-industrijski
      partner.

      Tu je i sada već velika dominacija Nemačke u Uniji koja ne odgovara
      svim članicama i koja bi se pasiviziranjem Francuske dodatno pojačala.
      Tu je uostalom i prereguliranost i masovna birokratija koja propisuje i
      tako beznačajne stvari poput zakrivljenosti krastavaca koje farmeri
      stavljaju na tržište.

      Poseban je problem i nedostatak vizije kuda bi Evropska unija trebalo
      da ide u sledećem razdoblju kao i nedostatak strateških ciljeva,
      svojevrsno lutanje bez pravog smera i kompasa.

      Jedan od problema je i dosadašnje preterano oslanjanje na SAD zbog
      kojega je Evropska unija uvučena i u rat u Siriji, ali i u trgovinske
      sankcije prema Rusiji koje najviše štete upravo evropskim zemljama.

      Trebalo bi brzo detektovati sve probleme jer trenutno prevladava
      mišljenje da je za sve loše što se zbiva u Evropskoj uniji kriv –
      Vladimir Putin, navodi “Večernji list”.

Коментари су затворени.