Прочитај ми чланак

МОСКВА СЛАВИ РОЂЕНДАН – 871 година од оснивања

0

Градоначелник Москве Сергеј Собјанин честитао је Московљанима Дан града оценивши да се престоница Русије поноси својом историјом, преносе руски медији.

„Нашој драгој Москви данас се навршава 871 година. За скоро девет векова постојања, овај град се претворио у глобални мегаполис. Москва се поноси својом историјом и са ишчекивањем прижељкује нову будућност“, рекао је.

© Sputnik / Евгения Новоженина

Собјанин је оценио да је током ове године у Москви реализовано мноштво инфраструктурних пројеката, како би престоница Русије постала још лепша и удобнија за живот.

„Проширен је метро, а план је да до 2023. године скоро 90 одсто становника престонице има доступ овом градском транспорту“, нагласио је.

Поред метроа, како је прецизирао, у Москви је изграђено и мноштво саобраћајница и паркова, међу којима је и парк Зарјадје, који се налази у самом срцу Москве, недалеко од Црвеног трга.

Као и сваке године, на овај дан се широм руске престонице одржавају бројне манифестације и концерти, а увече ће бити уприличен и ватромет.

ПОМОЗИТЕ РАД СРБИН.ИНФО ДИНАРСКОМ УПЛАТОМ – КЛИКНИТЕ ОВДЕ!

7 коментара “МОСКВА СЛАВИ РОЂЕНДАН – 871 година од оснивања

  1. NgoeuInformer каже:

    Srpski studenti na malom Harvardu

    Svi ih znaju po Đinđiću

    Univerzitetu Konstanc, koji se nalazi u nemačkoj pokrajini Baden Virtemberg, impresivni je rasadnik intelektualaca. Među njegovim istaknutim alumnistima su Zoran Đinđić, Roland Bend, Klaus Ofe, Manfred Šmit… Sastoji se od tri fakulteta – Fakultet prirodnih nauka, Fakultet društvenih nauka, Fakultet političkih, pravnih i ekonomskih nauka, i 13 departmana. Broji 10.710 studenata, od čega je 1.365 međunarodnih studenata iz više od 100 zemalja sveta. Biblioteka ovog univerziteta sa više od dva miliona knjiga i otvorena je tokom cele godine 24 sata dnevno!

    Ovi podaci dovoljno ilustruju ugled učilišta gde trenutno na razmeni boravi sedam studenata Fakulteta političkih nauka u Beogradu (dvoje master studenata i petoro studenata osnovnih studija). To je prva generacija srpskih studenata koja organizovano odlazi na Univerzitet u Konstancu, u oblasti političkih nauka u okviru programa Erasmus – mobilnosti studenata pod pokroviteljstvom Evropske unije. Saradnja između Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu i Univerziteta u Konstancu, Departmana za političke nauke, potpisana je prošlog leta. Ispred FPN sporazum je potpisao doc. dr Vladimir Pavićević, a ispred Univerziteta u Konstancu rektor prof. dr Ulrih Rudiger.

    Studentska mreža

    Erazmus studentska mreža (ESN) je neprofitna međunarodna studentska organizacija sa sedištem u Briselu i bavi se studentskom mobilnošću. Prisutna je u 39 država na 800 visokoškolskih ustanova – kaže Bojana Zimonjić, koja je na master studijama na FPN na odseku za međunarodne odnose, a u ESN na internacionalnom nivou trenutno je na mestu potpredsednika Internacionalnog komiteta za obrazovanje, tačnije za javno lobiranje. Već narednog meseca, po povratku iz Konstanca, obavljaće predsedavajuću funkciju.

    Po njenim rečima, sveukupno iskustvo studentske razmene je nešto što bi svaki student morao da doživi i ubeleži u svoj CV, ne samo kao akademsko, nego kao svoje životno iskustvo.

    Boravkom na Univerzitetu u Konstancu predstavljamo naš fakultet i univerzitet, ali i našu zemlju. Erasmus stipendija mi je omogućila da iskusim kako je studirati u jednom drukčijem sistemu studiranja. Ovde je sve zasnovano na korišćenju empirijskih podataka i metoda, a političke nauke su shvaćene kao nauka u pravom smislu reči – kaže Vuk Velebit, student treće godine FPN sa odseka za međunarodne odnose, član organizacije Studenti za slobodu, kojeg čeka nastavak studentskog i građanskog aktivizma.

    Uskoro se vraćam u Srbiju, gde želim da ostanem da živim i svojim radom i aktivizmom doprinesem stvaranju slobodnog društva odgovornih pojedinaca. Tako ja vidim svoj doprinos mojoj zemlji. To je za mene patriotizam, ubedljiv je Velebit.

    Njegov stariji kolega, apsolvent Nikola Ristić, ovu stipendiju je doživeo kao nagradu za dosadašnji rad i angažman u studentskom životu na Fakultetu političkih nauka.

    Posebno bih se osvrnuo na katedru za politiku i javnu administraciju, koja važi za jednu od najcenjenijih u ovoj oblasti u Evropi. Profesori i saradnici na fakultetu uključeni su u neka od najznačajnijih istraživanja u ovoj oblasti ali su, na primer, i urednici najprestižnijih časopisa u oblasti političkih nauka. Nesumnjivo je da će nam ovo iskustvo omogućiti i sticanje dobrih kontakata i usvajanje novih i kvalitetnih znanja – ističe ovaj mladi Zaječarac kojeg po povratku u Beograd čeka diplomski ispit a nastaviće da radi na portalu European Western Balkans koji je pokrenuo sa kolegama pre dve godine.

    Za dobijanje ove stipendije uslovi su bili visok prosek na studijama, znanje engleskog jezika, CV i motivaciono pismo. Stipendisti koji su ispunili ove uslove imali su mogućnost da izaberu predmete koje žele da slušaju, ali oni su morali da odgovaraju onima koje imaju na svom fakultetu. To su uglavnom predmeti iz međunarodnih odnosa, evropskih integracija, studija bezbednosti, predmeti o tranziciji u postkomunističkim zemljama.

    Zbunjenost je možda prava reč koja opisuje kako prvi utisak tako i ceo boravak u Konstancu. Zbunjenost modernošću univerziteta, načinom funkcionisanja, radom u malim grupama, sistemom koji je u potpunosti podređen studentima i njihovim potrebama i koji podstiče kreativnost i nagrađujetrud. Iskustvo koje sam ovde stekao ulilo mi je nadu da uz nastavak ulaganja u sebe, mogu da ostvarim sve svoje ciljeve tamo gde i pripadam, u Srbiji – priča Aleksandar Golubović, student treće godina FPN, odsek međunarodnih odnosa.

    Svi ih znaju po Đinđiću

    Kao što je svima poznato, Zoran Đinđić je dve godine živeo u Konstancu, gde je i pisao svoju doktorsku disertaciju. Doktorirao je na ovom univerzitetu 1979. kod prof. Jirgena Habermasa i ostao je izuzetno cenjen i dan danas.

    – Čim kažemo da dolazimo iz Srbije, prvo asocijacija za sve je Zoran Đinđić. Zato naš boravak ovde ima poseban značaj i simboliku. To me dodatno obavezuje da na najbolji način predstavljam svoju zemlju tokom studiranja u Nemačkoj – kaže Vuk Velebit, i dodaje da prof. Kristina Zuber, koja predaje „Partije i partijske sisteme u postkomunističkim zemljama Evrope“, čak govori srpski jezik, pošto se dosta bavi tranzicionim procesom Srbije. – Rekla nam je da voli da odlazi u Beograd i veoma joj je drago što se poklopilo da smo ovde njeni studenti.

    Inače, na spomen ploči koja je podignuta 20. marta 2013. u parku Univerziteta u Konstancu, napisano je: „U znak sećanja na dr Zorana Đinđića (1952-2003), srpskog državnika i reformatora, koji je od 1978. do 1979. živeo u Alpenstr. 4, gde je pisao svoju doktorsku disertaciju iz filozofije. Nakon duge opozicione borbe 2001. godine izabran je za prvog srpskog demokratskog premijera. Dvanaestog marta 2003. dr Zoran Đinđić je ubijen u Beogradu. Rezultati njegovog delovanja kao državnika i reformatora će ostati nezaboravljeni,kao i njegove zasluge za nemačko-srpske odnose. Nama, građanima Konstanca, ostaće zauvek u najlepšem sećanju.“

    Proslava jubileja

    Cela ova godina je posvećena obeležavanju 50. godišnjice Univerziteta Konstanc. Organizovane su izložbe, predavanja, koncerti… Tako je naš student Nikola Ristić, koji svira klarinet, postao član Univerzitetskog orkestra, kojeg čine studenti više od 50 muzičara ove prestižne ustanove.

    – Uz pomoć dirigenta Petra Bauera obrađuju se klasične kompozicije. Povodom ovog jubileja, orkestar će nastupiti sa kompozicijom Karmina Burana, Karla Orfa. Zajedno sa nama nastupiće i univerzitetski hor, kao i partnerski horovi iz Kijeva i Liona. Kompoziciju će izvesti preko 250 muzičara – kaže Nikola.

    1. Радо Мир каже:

      Извини, а јеси ти музичар?

    2. NgoeuInformer каже:

      Nisam, dakle ne mogu sa srbskim erasmovcima u univerzitetskom orkestru izvoditi divne kompozicije Karla Orfa.

    3. Радо Мир каже:

      А, ниси музичар?!

  2. VELIKI LOVAC каже:

    ma koga zanima?

  3. Неле каже:

    Ово неки прајд кишобрани-сунцобрани. Да се власи не сете. ξεβι γα

  4. Дражо каже:

    Неке чудне боје ових кишобрана, јесте ли ви сигурни да је ово у Москви да нисте помијешали Београд и Москву.

Коментари су затворени.