Прочитај ми чланак

МОЖЕ ЛИ КОНТРАМЕРА СРБИЈЕ БИТИ враћање цивилне заштите на Север Косова (ВИДЕО)

0

О томе шта је утицало на изјаву генералног секретара НАТО-a да формирање војске Косова долази у погрешно време и што о томе први пут чујемо различита мишљења НАТО-a и САД у емисији „Свет са Спутњиком“ разговарали смо са политикологом Александром Павићем, војним аналитичарем Александром Радићем и генерал-мајором у пензији Видосавом Ковачевићем.

Александар Радић каже да су супротстављени ставови  челника Алијансе и Сједињених Држава само привид. 

Он објашњава да смо сведоци чињенице да већина НАТО земаља подржава све одлуке косовских политичара у вези са снагама безбедности.

„Већи део чланица Алијансе и ЕУ признале су независност Косова и став НАТО-a је у основи прагматичан и у складу је са интересом те организације на Косову и Метохији.“

Радић, међутим, указује на неке нелогичности:

„Ако косовске снаге безбедности, према новом закону, имају задатак да штите територијални интегритет и суверенитет КиМ, онда је то контрадикторно позицији коју сада има Kфор. Они не могу да допусте да на простору КиМ постоји нека друга војна организација која има исте ингеренције унутар исте зоне одговорности“, категоричан је овај војни аналитичар.

https://youtu.be/smkq5McBglE

С обзиром на то да су у Алијанси и чланице које су против независности Косова, генерални секретар Јенс Столтенберг је, према мишљењу Радића, дао једно дипломатски елегантно саопштење.

„Његова функција је политичка и од њега се тако нешто и морало очекивати јер он није војно лице. Чак смо и на седници СБ УН могли да чујемо један помирљив став о косовској војсци — јесте пренагљено али дајте рок од 10 година да се то уради на један транспарентан начин. У пракси то значи да су албанске власти из Приштине уз подршку САД добиле прилику да заокруже формирање косовске војске, чиме су задовољили своје јавно мњење, а створили су и уску преговарачку позицију са преговоре са Београдом“, сматра Радић.

Павић тврди да НАТО има мандат да кроз Кфор чини већину мировних снага, сходно Резолуцији 1244, и ту нема места за дипломатију. Све је, каже он, јасно написано у том документу — само Кфор има мандат да буде оружана снага на КиМ, што значи да сада не испуњава своју дужност.

Наш саговорник каже да је изјава Јенса Столтенберга била врло млака.

„Он није наступао као генерални секретар НАТО-а него је преузео дужност нижеразредног дипломате Стејт департмента. Рекао је да сада није тренутак да се формира војска, али је и додао да Косово на то има суверено право“, изјавио је Павић.

Он додаје да су у НАТО-у свесни да немају право да све то раде на овакав начин, али их охрабрује понашање Србије.

„И Република Србија има право да поступи симетрично као квазивласти квазитворевине у Приштини ако њихова бивша цивилна заштита прераста у војску, зашто ми не вратимо цивилну заштиту на север Косова“, предложио је политиколог Александар Павић.

Генерал-мајор у пензији Видосав Ковачевић каже да је на делу једна велика велика фарса. Он наглашава да га не брину изјаве званичника Алијансе и САД, које су дијаметрално супротне, већ то што су косовски званичници урадили све што су замислили и да су важнија питања од тога ко ће њих да заустави и када.

Ковачевић додаје да је наша дипломатија у последње време вредна хвале, а да је говор и потез председника Александра Вучића у Савету безбедности веома добар али да косовски званичници настављају своју причу.

„Председник Србије је рекао да смо сатерани у ћошак, да треба наћи излаз, а ја мислим да треба позвати у помоћ историју која је учитељица живота. Какав је то живот ако цео проживите као роб и ако вас стално понижавају“, закључио је пензионисани генерал-мајор Видосав Ковачевић.

                       ПОМОЗИТЕ РАД СРБИН.ИНФО ДИНАРСКОМ УПЛАТОМ – КЛИКНИТЕ ОВДЕ!

12 коментара “МОЖЕ ЛИ КОНТРАМЕРА СРБИЈЕ БИТИ враћање цивилне заштите на Север Косова (ВИДЕО)

  1. ЏЕРОНИМО каже:

    Auuu jbt … kako ste mogli da izostavite Pizdoslva Lažanjskog.

    Čovek nastupa skoro svakoga dana, ide svuda gde ga pozovu, u bilo koje doba, da bi protumačio narodu ono što je najvažnije i čega se ljudi najviše boje: hoće li biti rata zbog Kosova?

    „Možda hoće, a možda i neće. Verujem da neće, ama bojim se da hoće. Ko bi ga znao, situacija je zamršena i složena.“- odgovara Laza.

    A eno mu bogami Dodo nakačio na vrat neko visoko odlikovanje… Oreden časti ili tako nekako… A moguće je da je na tome i Teta Bilja poradila…

  2. mare каже:

    Mi nato i sokove mozemo i usranim motkama.

    1. РамбоПетковић каже:

      Ма ја бре то пар четника реши за пар сати 0_о

    2. milovan каже:

      Рамбо, кажи ти мени, која је разлика између Цеце и Тита?!

    3. Урош каже:

      цеца је женско а овај мушко :) Него реци ти мени гледаш ли ти каубојце :Р

    4. milovan каже:

      Добро, оставимо то по страни. Разлика је:
      Цеца је звезда с’ пи+ком, а Тито је пи+ка са звездом.
      Што се тиче каубојаца, слабо жао ми коња кад падне, зато их слабо гледам.

    5. РамбоПетковић каже:

      цеца свакако није звезда бар за мене,већ обична к#рветина,а тито свакако није п#чка,иначе се не би бојали човека који је мртав преко 30 година :) Ја бих се добро размислио ко је ту п#чка :)

  3. NgoeuInformer каже:

    Intervju sa brigadnim generalom Čezareom Marinelijem, šefom NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu.

    European Western Balkans: Kako vidite partnerstvo između Srbije i NATO-a? Šta vidite kao glavne koristi saradnje Srbije i NATO-a za obe strane?

    ČM: Sa zadovoljstvom mogu da kažem da NATO i Srbija produbljuju praktičnu saradnju i naše partnerstvo postaje sve jače u svim oblastima. NATO i Srbija imaju dobre odnose, uz široku praktičnu saradnju i sve razvijeniji politički dijalog koji u potpunosti poštuje politiku vojne neutralnosti Srbije. Mi sarađujemo na obostranu korist i to doprinosi održavanju bezbednosti na Balkanu i u širem međunarodnom kontekstu.

    EWB: Koji su bili najuspešniji vidovi saradnje? Šta su, prema vašem mišljenju, glavne oblasti gde se ova saradnja može dalje unaprediti?

    ČM: Odnos NATO-a i Srbije je koristan za obe strane i uspešan u svim oblastima saradnje. Naravno, kao i svuda, uvek ima prostora za unapređenje. Ova 2018. godina je bila veoma uspešna. Oktobar je obeležila međunarodna terenska vežba upravljanja posledicama vanrednih situacija „SRBIJA 2018“ u organizaciji MUP-a Srbije i Evroatlantskog koordinacionog centra za vanredne situacije NATO. To je bila najveća vežba ove vrste koju je NATO ikada organizovao. Njen cilj bio je povećanje interoperabilnosti u međunarodnim operacijama odgovora na vanredne situacije i mislim da smo ispunili naš cilj.

    Nedavno ste mogli da vidite i REGEX, priliku da partnerska zemlja uz podršku NATO-a planira vežbu od početka do kraja, shodno svojim potrebama za obuku. Inicijativa REGEX podrazumeva da jedna partnerska zemlja poziva susedne partnere na nacionalnu vežbu, pri čemu NATO pruža podršku radionicama za planiranje vežbe. Najnoviji podaci pokazuju da Srbija i NATO imaju preko 150 zajedničkih aktivnosti svake godine.

    EWB: Šta očekujete u pogledu novog Individualnog akcionog plana partnerstva (IPAP) između Srbije i NATO-a? Kako mislite da će se razlikovati u odnosu na prethodni?

    ČM: Kao što znate, IPAP zaključen u januaru 2015. je zajednički dogovoren okvir u kom partnerska zemlja izlaže svoje ciljeve za reforme i oblasti u kojima NATO može da pruži pomoć kako bi se ti ciljevi postigli. On olakšava organizaciju bilateralne saradnje, čime obezbeđuje da NATO i njegove pojedinačne članice mogu da pružaju podršku Srbiji u postizanju svojih ciljeva reformi.

    IPAP predstavlja važan korak napred u odnosu, koji omogućava NATO-u i Srbiji da prodube kako političke konsultacije, tako i praktičnu saradnju. U prethodnim godinama, IPAP je omogućio uspešnu saradnju na mnogim poljima i nadamo se da će se to nastaviti na isti način.

    EWB: Odnosi između Srbije i NATO-a su bili napeti usled najskorijih incidenata na Kosovu i različitih tumačenja uloge KFOR-a. Odakle potiču ovi nesporazumi?

    ČM: Misija KFOR-a je JASNA, a to je da održava sigurno i bezbedno okruženje za sve ljude i sve zajednice na Kosovu u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN-a. Pored KFOR-a, druge profesionalne multietničke bezbednosne snage su spremne da se bave mogućim bezbednosnim incidentima na Kosovu. One su stvorene uz podršku međunarodne zajednice i igraju važnu ulogu u svakoj kriznoj situaciji. KFOR je treći u bezbednosnom lancu reagovanja na Kosovu, posle Kosovske policije i EULEX-a.

    Što se tiče najskorijih dešavanja na Kosovu, žao nam je što je Kosovski parlament usvojio tri zakona kojima je započet proces tranzicije Kosovskih bezbednosnih snaga. Ta odluka je doneta uprkos brigama koje iskazao NATO. Dok je u načelu odluka o tranziciji Kosovskih bezbednosnih snaga pitanje o kojem Kosovo odlučuje, jasno smo stavili do znanja da nije dobro vreme za ovaj potez. NATO podržava razvoj Kosovskih bezbednosnih snaga u njihovom sadašnjem mandatu. Uz promenu mandata, Severnoatlantski savet će sada morati da preispita nivo angažovanja NATO-a u odnosu sa Kosovskim bezbednosnim snagama.

    NATO kroz KFOR ostaje posvećen bezbednom i sigurnom okruženju na Kosovu i stabilnosti u širem regionu Zapadnog Balkana. Međutim, sve strane moraju da se staraju da ova odluka ne dovede do daljeg dizanja tenzija u regionu. Svi odgovorni politički akteri u regionu treba da se fokusiraju na napredak uz reforme, kao i na dijalog. Želim i da naglasim značaj kontinuirane komunikacije između KFOR-a i Vojske Srbije, o kojoj svedoči nedavni sastanak između komandanta KFOR-a general-majora Lorenca Dadaria i načelnika Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnika Milana Mojsilovića.

    EWB: Pitanja u vezi sa posledicama NATO bombardovanja Srbije 1999. i dalje predstavljaju jedan od najvećih izazova u saradnji između Srbije i NATO-a i podršci javnosti NATO-u. Ovog maja u Srbiji je oformljena parlamentarna Komisija za utvrđivanje posledica NATO bombardovanja na zdravlje ljudi u Srbiji i na Kosovu. Koji stav ima NATO u pogledu rada ove komisije?

    ČM: NATO veoma ozbiljno shvata pitanja zdravlja i životne sredine. Nakon vazdušne kampanje 1999, formirali smo komisiju NATO-a kako bismo što bolje razumeli posledice osiromašenog uranijuma. Do današnjeg dana, nijedna članica NATO-a ili partnerska zemlja
    raspoređena na Kosovu nije našla vezu između zdravstvenih problema osoblja raspoređenog na Balkanu i osiromašenog uranijuma, niti smo našli ikakvu pretnju radioaktivnosti po ljudsko zdravlje na lokacijama na kojima smo tamo vršili testiranje.

    Podsećam vas da je municija sa osiromašenim uranijumom korišćena skoro isključivo na zapadnom i južnom Kosovu, i na samo nekoliko lokacija u južnoj Srbiji. Takođe bih vas uputio na izveštaje Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) o osiromašenom uranijumu u regionu, koji su pokazali da je rizik izloženosti osoblja NATO-a osiromašenom uranijumu „neznatan“.

    EWB: Nemačka kancelarka Merkel i francuski predsednik Makron su nedavno najavili inicijativu za formiranje „Evropske vojske“. Prema vašem mišljenju, šta bi njeno osnivanje značilo za bezbednosnu arhitekturu Zapadnog Balkana i ulogu NATO-a u regionu?

    ČM: Projekti kao što su vojna mobilnost, Evropski odbrambeni fond, PESCO, sve to može doprineti ravnopravnijoj podeli tereta unutar NATO-a. To može upotpuniti ulogu NATO-a, pomoći razvoj novih sposobnosti NATO-a i baviti se fragmentacijom evropskog odbrambenog tržišta. Ovo je nešto što je generalni sekretar pozdravio mnogo puta.

    Ali generalni sekretar je takođe jednako jasno izneo činjenicu da napori EU ne smeju da se takmiče sa NATO-om, niti smeju da dupliraju NATO, pošto NATO ostaje temelj evropske bezbednosti. Moramo zapamtiti da će nakon Bregzita 80% izdvajanja za odbranu u NATO-u dolaziti od NATO zemalja koje nisu članice EU. A trima od četiri borbene grupe koje smo rasporedili u istočnom delu Alijanse, u zemljama Baltika i Poljskoj, upravljaće saveznici koji nisu članice EU.

    Pored toga, geografija je bitna. Norveška na severu, Turska na jugu i Kanada, SAD i Velika Britanija na zapadu su važni za evropsku bezbednost. Tako da su geografija i novac činjenice koje ne možemo zanemariti.

    1. БилиПитон каже:

      Јеебо те дон Ћезаре Маринели у пркно маринирано.

    2. Радо Мир каже:

      —————————————-

    3. Радо Мир каже:

      Станите мало, ово треба да одобри форум СРБИН инфо.
      ДА ГА ХЕБО.

  4. SPISATELJ каже:

    hahahahahaahahahahahhhaahha
    jos malo pa ce da vratite i pionirsku organizaciju, SKOJ….ilegalce, Prleta, Tihog.
    kakve budale i zamlate!!!!
    civilnom zastitom protiv Amerike i NATO pakta!!!!!

Коментари су затворени.