Прочитај ми чланак

НОВИ УДАР НА ШВЕРЦЕРЕ: Блокада карте ако се путник не валидира!

0

kontrola u busu beograd 50

Данашња одлука Скупштине града предвиђа обавезну валидацију карти приликом уласка у возило јавног градског превоза. У супротном, контролор има право да блокира путну исправу.

Путници у градском превозу мораће да валидирају картицу при уласку у возило, јер ће им у супротном контролор блокирати путну исправу, одлучила је данас Скупштина града.

Деблокада картице се обавља на шалтерима на којима се издају Бус плус карте, а одлука се, према речима чланице Градског већа Јасмине Милосевић, доноси да би грађани схватили да је валидација карте неопходна.

Дирекција за јавни превоз, према њеним речима, предвидела је одређену казну ако је путнику картица неколико пута блокирана.

– Грађанима је најјефтиније да буду исправни путници, да уредно плаћају карте и да се валидирају – рекла је Милошевић.

Шеф одборничке групе ДС Балша Божовић критиковао је предложену одлуку, тврдећи да се осим кажњавања не предлаже ниједна мера којом би се подстакла наплата карата.

Он је рекао да је тарифни систем неприлагођен, и поставио питање ко је и на основу којих параметара утврдио мрежу линија, зашто резултати анкете и бројања нису јавни и како је ГСП у губицима, док су приватни превозници у плусу.

Божовић је подсетио да је наплата карата док је та страна била на челу града била 80 одсто, док је данас нешто више од 30 одсто, јер је грађане “неко позвао да не плаћају карту”.

Шеф одборниче групе СНС Александар Јовичић реплицирао је Божовицу да је могуће да је ГСП у губицима “јер приватнике није водио ДС”, који је ГСП оставио у минусу.

Усвојеним изменама одлуке о јавном превозу прецизније се дефинишу појмови путник, путне исправе и тарифни систем, као и предвиђене казне.

Одборник ДС Зоран Алимпић рекао је да је блокада картица “малтретирање путника” и упитао како ће се наплаћивати казне малолетницима који се возе без исправе, јер се малолетницима не може издати прекршајни налог.

(Телеграф.рс / Танјуг – фото: Зоран Жестић)

5 коментара “НОВИ УДАР НА ШВЕРЦЕРЕ: Блокада карте ако се путник не валидира!

  1. Orka каже:

    Navalidiram vam se majke hohstapleri,pocev od Hansa Holcijusa,pa Gospodina Vesica itd.
    Pojescete sva govna koja ste izasrali!

    1. gti каже:

      a jel mogu da ih iznabadabadam?

  2. Бели Орао каже:

    Увођењем бус-плуса ГСП-у је директно украден новчаник.

  3. S.M каже:

    Hahaha.Nisu to nikakvi sverceri.Ko stoji iz Bus Plus sistema?

    Đilas

    Gradska uprava Beograda finansirala
    Kosovo preko Bus-Plusa!

    Alibaba i 300 autobusa

    Krijući kao zmija noge informacije o
    protoku novca zarađenog kroz elektronsku naplatu sistema Bus-Plus,
    gradska uprava na čelu sa Draganom Đilasom prikriva istinu da Beograđani bez
    svog znanja finansiraju samoproklamovanu državu Kosovo, otkrivaju podaci do
    kojih je došao Tabloidov urednik i penzionisani načelnik Savezne
    pogranične policije Milan Glamočanin.

    Milan Glamočanin

    Još 17. maja je građanska inicijativa 99
    Posto skupštini grada Beograda poslala zahtev za pristup
    informacijama od javnog značaja. Između ostalog, bilo je zatraženo obrazloženje
    podele para zarađenih preko Bus-Plus sistema elektronske naplate karata
    u javnom gradskom prevozu.

    Upoređujući različite izvore o
    prihodima učesnika sistema Bus-Plus (privatnog preduzeća Apex Solution
    d.o.o. i Javnog preduzeća GSP) saradnici pomenute građanske inicijative su
    došli do zaključka kako je Gradskom saobraćajnom preduzeću u Beogradu od
    prodaje karata prošle godine uplaćeno preko osam milijardi dinara, dok se po
    javno obavljenom izveštaju o poslovanju GSP-a vidi da je na taj način prihodovano
    tek 5.652.419.000 dinara.

    Cifre se, očigledno, ne slažu…

    Sekretar skupštine grada Beograda Irena
    Ljubomirović – Ivanković, međutim, ni posle dva meseca nije odgovorila na
    zahtev inicijative 99 Posto, pa je ista bila primorana da se za pomoć
    obrati Povereniku za informacije od javnog značaja Rodoljubu Šabiću.
    Zašto je gradska uprava odlučila da javnosti uskrati davanje traženih
    informacija?

    Od ranije je više nego očigledno da
    se preko Bus-Plusa kradu ogromne pare. Tako je, na primer, po
    preuzimanju posla Apex saopštio kako će uvođenje sistema elektronske naplate
    karata i kontrole vozila koštati najmanje 12 miliona evra i to bez poreza na dodatu
    vrednost. U međuvremenu se ispostavilo da je cena bila oko četiri miliona evra
    i da je dobar deo traženih i dobijenih para stigao iz gradskog budžeta, a ne
    kao investicija privatnog partnera. Samo potvrđivanje jedne opštepoznate
    informacije ne bi značajno uzdrmao ionako nikakav politički ugled
    gradonačelnika Dragana Đilasa, tako da to nije mogao da bude razlog
    zašto je gospođa Ljubomirović – Ivanković odlučila da ne poštuje svoju obavezu
    o pružanju traženih podataka.

    Problem se nalazi u tome što bi
    otkrivanjem tačnih puteva novca lako bilo utvrđeno da su Beograđani bez svoje
    volje i znanja dovedeni u poziciju da finansiraju samoproglašenu terorističku
    državu Kosovo, nastalu na otetih 15 odsto teritorije Srbije.

    Iza konzorcijuma firmi koje čine Bus-Plus
    sistem stoje domaće preduzeće Lanus d.o.o. i turska privredno
    društvo KENTKART GLOBAL ELEKTRONIK LIMITED SIRKETI koji su
    zajednički osnovali Apex Solution Tecnology d.o.o. (90 odsto
    vlasništva u rukama Lanusa, ostatak u posedu turskog partnera). Apex
    je nosilac posla zvanog Bus-Plus.

    Iza turskog Kentkarta nalazi
    se Ahmet Emir Basmači, turski državljanin albanskih korena sa Kosova i
    Metohije. Basmači potiče iz bogate porodice, vlasnik je preduzeća Basmaci
    Group u okviru koga su i Basmaci Construction, kao i Basel Electronics.
    Basmači je osnivač i glavni izvršni direktor Kentkarta. Oženjen je i ima
    dvoje dece.

    Kao dete iz dobrostojeće porodice Basmači
    je pohađao gimnaziju na nemačkom jeziku u Istanbulu, a 1983. diplomirao je na Bosforskom
    univerzitetu, dok je postdiplomske studije okončao 1987. na Istanbulskom
    univerzitetu. I pored odličnog znanja nemačkog jezika, Basmači godinama unazad
    ne posluje na nemačkom govornom području, jer je još devedesetih godina prošlog
    veka postao objekat interesovanja nemačke obaveštajne službe zbog svojih
    kontakata sa grupom oko albanskog kontroverznog biznismena Ekrema Luke.

    Vlasnik Dukađini poslovne
    grupe sa Kosmeta, Ekrem Luka je po izveštaju nemačke obaveštajne
    službe BND (Bundesnachrichtendienst) glavna poslovna veza između Hašima
    Tačija i Ramuša Haradinaja, koji su inače u žestokom sukobu.
    Veza između Luke i Tačija je Riza Luka (Ekremov stariji brat), dok sa Haradinajem
    kontaktira Sali Nimani.

    Još pre oko dve decenije Basmači
    stupa u kontakt sa ljudima Ekrema Luke koga finansijski pomaže dajući novac kao
    pomoć takozvanoj Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK), koju BND u
    to vreme smatra terorističkom organizacijom. Kao finansijer terorista Basmači
    strahuje da bi njegov novac mogao da bude zaplenjen, iako OVK zvanično više ne
    postoji, zbog čega izbegava poslovanje u državama u kojima BND ima značajniji
    uticaj.

    Sa druge strane, dok je u početku Basmači
    finansijski pomagao albanske teroriste, danas njega finansira albanska mafija
    sa Kosmeta. I pre stvaranja samoproklamovane države Kosovo, albanski mafijaši
    su se po već citiranom izveštaju BND-a iz 2005. godine (koji je Tabloid objavio
    u brojevima 215 i 216) odlučili da novac zarađen iz raznih kriminalnih poslova
    prebace u legalne tokove.

    Basmači se preko svoje firme Bekstrol
    bavi i naftom, jednim od najvažnijih izvora prihoda albanske mafije. Preko Basmaci
    Group teroristi sa Kosova su tako počeli da nabavljaju naftu i derivate
    koje su zatim preprodavali na tržištima Albanije, Kosova i Makedonije, perući
    na taj način pare zarađene na ilegalan način, kao što su trgovina narkoticima,
    ucene i trafiking.

    Novac Basmačija i kosovskih,
    albanskih kriminalaca se izmešao, zbog čega Beograđani pri svakoj kupovini
    karte za Bus-Plus sa 0,85 odsto od plaćene cene finansiraju jednu od najsurovijih
    mafija na svetu, koja pod okupacijom drži 15 odsto teritorije Republike
    Srbije.Ovo uopšte nisu male pare, kao što bi se učinilo na prvi pogled.

    Po zvaničnom izveštaju Agencije
    za privredne registre (APR) Apex Solution je u 2012. godini ostvario
    poslovni prihod u visini od milijardu i 52.347.000 dinara, odnosno oko 10
    miliona evra, a 10 odsto tog preduzeća pripada Kentkart Globalu,
    odnosno Basmačiju i albanskoj mafiji sa Kosova.

    Osim toga, objašnjavajući zašto se
    u posao naplate putnih karata u gradskom saobraćaju Beograda uključuje strani
    partner, menadžer Apex-a Veljko Vlahović je svojevremeno
    naveo kako će Kentkart isporučiti potreban softver i hardver, a za šta
    je plaćeno 12 miliona evra bez PDV-a. Ovaj novac je, u konačnom zbiru, plaćen
    iz džepova Beograđana, a kako isporučena roba nije vredela više od četiri
    miliona evra ispada da su građani srpske prestonice sa osam miliona evra
    finansirali albanske teroriste.

    Apex Solution, osim toga, po
    ugovoru sa Beogradom ima pravo na ekskluzivnu prodaju svih nepersonalizovanih
    putnih karata koje koštaju između 40 i 250 dinara komad. Sav na ovaj način
    ostvareni prihod ide Apex-u, a tako i Kentkartu.Procenjuje se da se na ovaj
    način godišnje zaradi oko pet miliona evra.

    Iz navedenih razloga gradska uprava
    je odbila da otkrije kanale kojima su zarađen pare istekle iz Beograda, štiteći
    na taj način albanske kriminalce koji posluju pod plaštom Kentkarta.

    A 1.

    Šarac pucao visoko

    Projekat uvođenja Bus-Plusa
    od strane Apex-a po nalogu Dragana Đilasa progurala je tadašnja
    direktorka Direkcije za javni prevoz Beograda Snežana Perović koja se u tom
    trenutku nalazila u žestokom sukobu interesa kao jedan od akcionara preduzeća Lasta.

    U trenutku njenog dolaska na čelo
    Direkcije Lasta je za GSP izdvajala 70 autobusa, a kada je gospođa
    Perović dve godine kasnije odlazila sa tog položaja, Lasta je beogradskom
    javnom prevozniku iznajmljivala 300 autobusa.

    Gospođa Perović se vratila u Lastu
    gde je danas članica Izvršnog odbora i pomoćnik direktora za unapređenje i
    razvoj preduzeća.

    Na njeno mesto dolazi Zoran
    Šarac, raniji suvlasnik privatnog autoprevozničkog preduzeća Braća Šarac
    Luv, prodato međunarodnom preduzeću Veolija koje u Beogradu stoji
    pod direktnom zaštitom gradonačelnika Đilasa.

    Osim u Beogradu, Kentkart je
    elektronsku naplatu karata u javnom prevozu uveo još u Prizrenu, Skoplju, Alepu
    (Sirija), Čevu (Poljska), Amanu (Jordan) i Dohi (Katar).

    1. duki bgd каже:

      Hvala za iscrpne informacije.Od uvodjenja ovog lopovskog sistema naplate od mene su malo zaradili.Ukupno sam platio kartu 2-3 puta i to samo zato sto sam isao sa puta i nosio torbe.

Коментари су затворени.