Прочитај ми чланак

ОКО ОВОГА НЕМА ПРЕГОВОРА: Лавров открио „црвене линије“ Русије

0

Једностране акције Сједињених Америчких Држава у Сирији изазвале су бес у Турској, изјавио је шеф руске дипломатије Сергеј Лавров у интервјуу за „Комерсант“.

„Многи политиколози питају зашто се уопште бринемо и говоре да ’што горе, то боље‘: пустите нека САД доказују своју неспособност за договор, своју деструктивну улогу у мировним процесима, било у Ирану, било у Сирији, где се сада такође предузимају једностране акције које су изазвале бес Турске“, рекао је Лавров.

Одговарајући на питање да ли за Русију може да буде од користи неуспех иранског нуклеарног споразума, пошто ће САД у том случају бити изоловане, Лавров је изјавио да „таква школа мишљења не постоји код руског руководства“.

Он је додао да покушај промене спољне политике Русије притиском на елите и одређене компаније нема перспективу.

„То што наша спољна политика има широку подршку најбољи је доказ да покушај да се она промени притиском на елиту и одређене компаније нема перспективу“, рекао је Лавров, коментаришући амерички извештај о санкцијама које могу да буду уведене и руским званичним лицима и бизнисменима.

Руска црвена линија

Русија има своју црвену линију у политици и Запад треба да је поштује, рекао је Лавров.

„Ако се полази од тога да постоје неки интереси у региону, у евроатлантском подручју, онда је граница Руске Федерације црвена линија. Ради се о томе да ми имамо законите интересе, постоје Руси који су се одједном нашли изван наших граница када се распао СССР, имамо културне, историјске, тесне личне и породичне везе са нашим суседима“, рекао је Лавров.

Русија, нагласио је он, има право да штити интересе својих сународника, тим пре када су мете прогона, као што се то десило у Украјини.

Према речима министра, исто тако су црвена линија били и догађаји из августа 2008. године, када је Грузија напала Јужну Осетију и руске мировњаке.

„Русија има интересе, и људи тога треба да буду свесни. Русија има црвене линије. Мислим да озбиљни политичари у Европи схватају да те црвене линије треба да се поштују, као што су се поштовале за време Хладног рата“, објаснио је руски министар.

Донбас

Шеф руске дипломатије је за историју пуча у Украјини рекао да је „европска срамота“.

„Та украјинска историја, историја пуча, историја је издаје међународног права од стране Запада, када је споразум који су постигли министри иностраних послова водећих држава ЕУ био једноставно згажен. Након тога нас је Европска унија убеђивала да тако и треба да буде и да сада више ништа не може да се уради. То је у великој мери европска срамота“, изјавио је он.

Русија није против миротвораца УН у Донбасу, али сматра да прво треба реализовати Мински споразум, рекао је Лавров.

Он је подсетио да садржај споразума треба инкорпорирати у Устав и затим одржати изборе.

„Међутим, када нам говори да ће све то урадити — извршити амнестију, дати посебан статус, организовати изборе, само ако се међународним снагама да читава та област како би тамо радили шта год им падне на памет, то неће проћи. То је за Русију црвена линија, и сви то одлично знају и нуде такве предлоге како би се спекулисало о теми мировњака“, изјавио је руски министар.

Он је нагласио да би се, кад би то зависило од Русије, миротворци „одавно појавили“ на овој територији.

„Смета само једно: нико не жели да почне конкретно да разматра наше предлоге“, каже Лавров.

Не може тек тако да се „избаци део Минског споразума“, нагласио је он.

„Обећања да ће он бити реализован када администрација УН преузме контролу над читавом територијом изазива сумњу. Ако аутори ове идеје наговоре Доњецк и Луганск — изволите. Управо је то и предвиђено Минским споразумом и одобрено у СБ УН. Међутим, ја сматрам да они који подстичу овакву концепцију једноставно желе да угуше ове две територије“, рекао је Лавров.

15 коментара “ОКО ОВОГА НЕМА ПРЕГОВОРА: Лавров открио „црвене линије“ Русије

  1. Simerijanac каже:

    Златановићу, бриши ове поруке мржње од стране усташе EUngoInformer2-а. Лакше ти је обрисати његове отровне копије кад га је мноштво нас означило за спамовање.

    Ти си на потезу !

  2. издајник над сви издајници каже:

    куј ће открива моје зелене линие на кипар??? Ништа слађе него паре на издаје.

    1. Marinos Ricudis каже:

      Dinkic, Labusov zet Dušan Lalić i Velja Ilic.
      Zakasnio si prijatelju, rasprodato i podeljeno.
      Msm ako je i bilo, ne znam…..
      Pozdrav

    2. Sloba Milosevic каже:

      Где су паре са Кипра ? Динкић српске паре са Кипра поделио са Мартином Шлафом.Документи које указују да је Динкић у власничку структуру „Мобтела“, који је претходно одузео Богољубу Карићу, увукао аустријског бизнисмена Мартина Шлафа, са којим је формирао заједничку фирму чији је оснивачки капитал 130 милиона евра“.„Од тих 130 милиона, 90 је отпало на власништво Србије, на опрему, репетиторе, а остало је био наводно Шлафов капитал, за који му је Динкић, исплатио на име учешћа 500 милиона евра из буџета и тиме оштетио Србију за пола милијарде.“

    3. Sloba Milosevic каже:

      СЛОБОДАН МИЛОШЕВИЋ није ништа издао. Ни један Српски политичар никад нису изговорили да је Слободан Милошевић нешто издао. Кажеш да је Слободан Милошевић издајник зато што није присвојио Далмацију , Истру , Македонију , Сарајево . Па то довољно говори да ти немаш памет у главу. Ти си болестан.

      СЛОБОДАН МИЛОШЕВИЋ је СРПСКИ ХЕРОЈ

      Не нападају Србију због Милошевића већ Милошевића због Србије.

      Србија је окупирана 5 октобра 2000.год. тада је ушо фашизам у Србију.

  3. EUngoInformer2 каже:

    Zbog malignog uticaja Rusije u Regionu potrebno veće prisustvo NATO

    Ruski uticaj na bezbednost i demokratski razvoj regiona Zapadnog Balkana je veći izazov od uticaja islamističkih organizacija, izjavila je u intervjuu za RTK direktorka Centra za evroatlantske studije (CEAS) Jelena Milić. Ona ističe da je zbog mešanja Rusije u pitanja bezbednosti, energetike, politike i medije u državama Zapadnog Balkana, a najčešće preko Srbije, neophodno da i EU i SAD preuzmu veću ulogu u regionu. Prema njoj, ne treba tražiti od Srbije da prizna Kosovo pre nego što to učine sve članice NATOa i EU, ali se normalizacija treba nastaviti.

    Upozorenjem američkih i britanskih zvaničnika da se na region širi uticaj Rusije i drugih zemalja, vraćen je fokus na opasnosti od ruskog uticaja na demokratiju i bezbednost regiona, kaže Jelena Milić, direktorka CEAS-a.

    “Što zbog terorističkih napada po Evropi, što zbog razbuktavanja rata u Siriji, balkanske rute izbegličke krize, a sada i zbog straha od kraja rata i povratka sa ratišta, fokus je bio samo na prevenciji radikalnog nasilnog ekstremizma. Tako da je negde ruski uticaj na koji je CEAS već godinama unatrag upozoravao bio u zapećku, a čini se da je on veći nego što je uticaj bilo kojih islamističkih organizacija u region”, kaže Jelena Milić.

    Nedavno su američki senatori ali i britanski Dom lordova pozvali da se ne napušta region Zapadnog Balkana, već da se spreči ruski uticaj, drugih zemalja ali i opasnost od autokratskih lidera i institucija.

    Prema rečima Jelene Milić, u izveštaju američkog senatskog odbora za spoljne poslove, koji su sastavile demokrate, a u kome je više puta citirano istraživanje njene organizacije CEAS o ruskom mešanju, jasno se vidi da je taj uticaj zabrinjavajući.

    A on se, prema rečima Milić, ogleda kroz bezbednost, energetiku, politiku i medije, i kao takav jača zadnjih 6 do 7 godina. Posebno je ojačan kada je Srbija omogućila projekat Južni tok, čime je, smatra Milić, pokazala neodgovornost, pošto je Rusiji dala većinsko vlasništvo u naftnoj i gasnoj industriji, ali nije osigurala da u slučaju da Južni tok propadne Rusija snosi bilo kakvu odgovornost.

    “Ključni kanali pritiska Rusije i ostvarivanja ruskog uticaja u Srbiji, kroz Srbiju na region, su kroz sistem bezbednosti i odbrane i tu ne treba imati nikakve zabune. Kada je Nikolić došao na vlast u Srbiji je vrlo brzo došao Sergej Petrušev pa tek za njim Sergej Šojgu i odmah rekao da je nivo bezbednosne saradnje od dolaska Zorana Đinđića na vlast bio nedopustivo mali, sada je vreme da se to promeni. I krenulo je u tom pravcu”.

    Kada je u pitanju ruski humanitarni centar u Nišu i zahtev zvanične Moskve da osoblje tog centra dobije dipomatski status, a čime se protive i EU i SAD, Milić kaže da taj centar ne služi da pomogne tokom prirodnih nepogoda, i podseća da je upravo EU najviše pomogla Srbiji pre nekoliko godina za vreme velikih poplava.

    Upozorila je da bi davanje diplomatskog statusa ovom centru negativno uticalo na članstvo Srbije u Evropskom mehanizmu za reagovanje u vanrednim situacijama, čiji je član postala pre dve godine u jeku migrantsko-izbegličke krize.

    I dok ističe da će Srbija morati da reši pitanje ovog Centra, dodaje da je pozitivan korak u tom pravcu načinjen tokom nedavne posete predsednika Vučića Moskvi kada do dogovora o ovom Centru nije došlo.

    “Zašto se toliko jako insistira na diplomatskom statusu? Ne može biti samo zbog manjeg poreza na kamione, to bi značilo da Srbija nema kontrolu nad tim delom i osoblja i teritorije, tako da je to ono što je u trenutnoj konstalaciji snaga gde postoji veliko neprijateljstvo između EU, NATO i SAD, s jedne strane, i Rusije, s druge strane, upravo zbog ruske agresije i ilegalne aneksije Krima, nešto što Srbija mora da ima u vidu”.

    Iako je, kaže Milić, evidentan ruski uticaj i na pitanje Kosova, on se ipak preuveličava.

    “Da je pitanje Kosova u fazi da su sve zemlje članice EU i NATO-a eventualno priznale Kosovo, i da je već Srbija poluspremna da potpiše neki obavezujući sporazum, rekla bih da je to tačno. Ali u ovoj fazi, prosto ne verujem ni da bi Kina digla ruke od svoje politike oko Tajvana i paralela mogućih, kada bi prihvatila nezavisnost Kosova, tako da to je precenjen ruski uticaj i ruski faktor i ruski značaj, što i Rusija namerno precenjuje, a onda i ovde i vlasti koje samo formalno hoće ka EU, a mole boga da do toga ne dođe, i koje balansiraju, u stvari preuveličavaju”.

    Prema njenim rečima, EU bi trebalo da reaguje snažnije po pitanju ruskog uticaja u regionu, stoga je uloga SAD ključna.

    “Mene iznenađuje blaziranost Mogerini kada je u pitanju ruski uticaj u regionu i njena samouverenost da EU ima toliko najvažniju i najsigurniju ulogu ovde. Ne bih baš tako rekla i uvek mislim da je jako dobro kada postoji pažnja SAD na region, i da je možda malo previše olako region bio nekako outsource-ovan za vreme Obame Evropskoj Uniji. Ipak su ostala ogromna nerešena pitanja koja usporavaju i ne dozvoljavaju da proces evropskih integracija i demokratska konsolidacija idu na način koji je išao u istočnoevropskim zemljama”.

    “Ipak te istočnoevropske zemlje nisu imale ovakve institutionalne probleme kao što je Dejton, Ohridski sporazum, Ahtisari, nepriznavanje Kosova, NATO bombardovanje, ništa od tih vanrednih okolnosti. Zaista je Balkan proizveo suviše istorije da može bilo ko da apsorbuje, ali to je činjenica. I dok se ta tako otvorena pitanja ipak ne reše na adekvatan način sam mehanizam pridruživanja ne može da bude ključna vodilja”.

    Neki od pozitivnih pomaka aktuelne vlasti u Srbiji, ističe Milić, su to što Vučić neće ići na lokalne izbore u Beogradu sa SPS-om, što nema vanrednih parlamentarnih izbora, kao i to što zvanični Beograd nije reagovao na odbijanje SAD da izdaju vizu načelniku generalštaba Dikoviću. Ali ona upozorava na retoriku kada je stav prema Kosovu u pitanju.

    “Svako formalizovanje odnosa u smislu bilo kakvog sporazuma u bilo kojoj oblasti, prelaska administrativne linije, diploma, vozačkih osiguranja, tablica pa čak i formiranje ZSO, sve to Srbija preplaćuje time što de fakto pogoršava odnose užasnom retorikom u provladinim taloidima, ali ne samo tabloidima, užasnom retorikom vladinih zvaničnika, povredom prezumcije nevinosti, unapred proglašavanjem svih sa Kosova za zlikovce i zločince, i slično. Dakle, da biste dobili jedan formalni sporazum, a da zavarate javnost, vi de fakto u stvari poništavate sve pristojne tekovine normalizacije odnosa, manje nepoverenja, poznavanje okolnosti zašto je do sukoba došlo i do koje je vrste sukoba došlo”.

    Milić ocenjuje da sukobi pojedinih predstavnika SPC-a i vlasti u Beogradu govore da je vlada Srbije ipak na tragu ispunjavanja obaveza po pitanju normalizacije odnosa sa Kosovom a ne bi li nastavila proces evropskih integracija. Ona smatra da je potrebna i realizacija Briselskog sporazuma uz otvaranje novih oblasti.

    “Neki obavezujući sporazum je nužan, jer je bez toga potpuno glupo ići u dalje izmene srpskog Ustava i u pitanje izrade nove nacionalne strategije bezbednosti, ako će i dalje unilateralno proglašenje nezavisnosti Kosova biti najveća bezbednosna pretnja, čak ne ni izazov. Onda je cela stvar besmislena. Ali s druge strane mi ne možemo baš očekivati da ove vlasti u Srbiji priznaju Kosovo pre nego što to urade četiri zemlje članice NATO-a i pet zemalja EU”.

    Ističući da normalizacija odnosa ide u prilog i Kosovu, Milić kaže da su dijalog sa Srbijom, kao i odnos prema Specijalnom sudu, ključni za demokratizaciju i budućnost Kosova.

    “Nije to samo stvar održavanje dobrih odnosa sa Amerikom kao ključni razlog zašto ne bi trebalo menjati osnove rada suda. Mislim da bi pravda za žrtve trebala da bude na prvom mestu i kažnjavanje počinioca, a neupitno je da su neki Srbi pobijeni. Tako da sam razočarana duboko reakcijom kosovskih zvaničnika i prijatno iznenađena reakcijom i EU i SAD oko čvrstine stava u vezi toga da menjanja osnova rada suda ne bi nikako bilo dobro”.

    Ona poručuje da razume frustraciju kosovske javnosti po pitanju vizne liberalizacije, ali i poručuje da Kosovo treba da preuzme međunarodne obaveze. Milić se pita zbog čega one zemlje koje su članice NATO, još uvek ne priznaju Kosovo.

    “Kosovo jeste sui generis slučaj, po meni. Ne može se porediti ni sa Katalonijom, ni sa Mađarima u Slovačkoj, ni sa Mađarima u Rumuniji, ili sa Slovacima u Mađarskoj, i šta su sve razlozi zbog kojih neke zemlje ne priznaju Kosovo. Mislim da je vreme uistinu da Rumunija prizna Kosova, a mislim da je sada trenutak da i Španija prizna Kosovo pre svega. Jeste bilo građanskog rata u Španiji i da je bilo zločina, ali ne tipa masovnih grobnica i da ceo jedan aparat tako bude opresivan prema jednom
    delu građana, na jednom delu svoje teritorije”.

    Zapad a posebno NATO i SAD su potrebni regionu zbog rešavanje otvorenih pitanja, od političkih tenzija do ratno-zločinačkog nasleđa, kaže Milić.

    “CEAS smatra da je upravo pitanje nedovršenog procesa tranzicione pravde i nedovršene reforme sistema bezbednosti, i užasno velika politizacija etniciteta, da su te tri stvari ključni problemi, zbog kojih, između ostalog region ne ide napred i da ga treba rešavati sa što više NATO političkog angažmana u regionu, a kad kažem NATO podrazumevam i zemlje članice a onda naravno i SAD”.

    Milić ističe da Evropska Unija treba da postupa oštrije u regionu.

    “Mislim da bi bilo jako dobro kada bi u stvari EU bila tako konkretnija i oštrija kao što SAD, jer se ovako stiče utisak da lideri i nespremna društva u regionu, pa čak i oportunistička opozicija u stvari varaju EU i to je šteta. Jer kredibilitet EU i njena soft power ne treba da se gubi tek tako”.

    1. Pravedni Srbin каже:

      EEE ako je to Jeca izjavila ,eeee ,to je onda zakon!!!!

    2. Simerijanac каже:

      Једини малиган утицај у Србији су НВО финансиране са запада, међу њима и јелена милић. А на овом порталу си ти нај малигнији.

      Означен си.

    3. Marinos Ricudis каже:

      Незатражено — слање незатражених коментара или дискусија – spam

    4. Т. Горски каже:

      Ја сам га већ „пријавио“ а чујем да су то урадили и многи други, но она једнако опстаје и остаје.
      Можда би било најбоље да се ЈА удаљим ( по оној народној: „тјерај ђавола од себе, а ако он неће бјежи ти од њега“!

    5. Т. Горски каже:

      Шибе бре џукело недоказана !

      Кога још интересују твоје безобразне и насртљиве баљезгарије да губи вријеме на њих !?

  4. E. Lirsch каже:

    Prvi koji je „zgazio“ Minski sporazum bio je Steinmayer… ministar inostranih poslova Hitlerovog cetvrtog Reich… Taj smrad je dans nHitlerov PPredsednik Nemacke…
    Ali rusi meki pa to ti je. Nije on protiv „mirovnjaka“ u Donbasu… Ajde ne sernjaj nego poceraj tu pogan americku u materimu pi….ku. Gotova prica. Skonjcal

Коментари су затворени.