Прочитај ми чланак

ПУТИН НАРЕДИО: Ништа долар, само рубља

0

Руски председник Владимир Путин наредио је влади да одобри закон по којем ће рубља бити главна валута приликом размене у свим лукама.

Како би се заштитили интереси компанија које своје обавезе плаћају у девизама, влади је наложено да одреди прелазни период пре преласка на размену у рубљама.

Према речима шефа руског надзорног органа ФАС-а Игора Артемјева, многе услуге у руским морским лукама и даље се плаћају у америчким доларима, иако су те луке у државном власништву.

Овај предлог први пут је Путин дао још прошле године, међутим идеју нису прихватиле неке велике компаније које су желеле да задрже приходе у доларима и другим страним валутама, због могућих осцилација рубље.

Артемјев каже да ц́е одлука присилити странце да купе руску валуту, што је добро за рубљу.

34 коментара “ПУТИН НАРЕДИО: Ништа долар, само рубља

  1. tomahawk каже:

    Bre taj Putin i sudi i smudi.
    jel ima jos neko u toj Rusiji ili ovaj mali mora sve sam?
    sutra da kojim slucajem pocnu demonstracije protiv njega, demonstranti bi ga zvali da im bude vodja, hihihihhihhiihihi

    1. Frojd каже:

      ….nece sutra…prekosutra…
      …glad sve veca a i zima ide…
      …al’ oni nemaju Terazije…ce mora ga juriv do…Sibir…

    2. tomahawk каже:

      ..ma taj ce bega u svajcarsku…

    3. Frojd каже:

      ….pa nece valjda na….Palicko…..

  2. Frojd каже:

    ….ahahahaha..
    …hahahahaha…
    …chuj, rublja..ahahaha..
    …ova lilika pocho i da se sprda sa rubljasima…

    1. Frojd каже:

      …Micika, pa ti znas da ja ne otvaram..linkove….

    2. tomahawk каже:

      u primitivnim i neobrazovanim sredinama….
      nadji se u tome

  3. EUInformer1 каже:

    Boško Jakšić: Rusifikacija srpskog nacionalizma

    Moskva je u Srbiji angažovala svoju “meku moć” (soft power) i mora se priznati dobro prepoznala gde će najlakše i najefktivnije ostvariti svoje interese – a to je promocija srpskog kleronacionalizma, promocija antievropejstva i antizapadnjaštva – kaže dugogodišnji spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, koji je, pored ostalog, u novinarskoj karijeri bio i jedan od trojice urednika koji su vodili Politiku posle demokratskih promena 2000.

    Za RSE govori o ruskoj komponenti srpskog nacionalizma.

    RSE: Kako je, prema Vašem mišljenju, došlo do rusifikacije srpskog nacionalizma?

    Jakšić: Može se reći da je oslonac uticaja Rusije logična posledica temeljnih pravaca udara Moskve – to su crkva, desne nacionalističke organizacije, studentske organizacije. Tu su i stranke od kojih su neke i u vladajućoj koaliciji. To su pravci delovanja gde je Moskva angažovala svoju meku moć i mora se priznati dobro prepoznala gde će najlakše i najefktivnije ostvariti svoje interese – a to je promocija srpskog kleronacionalizma – promocija antievropejstva i antizapadnjaštva. Deo toga je i odanost majčici Rusiji na različite načine – kroz versku pravoslavnu bliskost, kroz panslavenstvo, ali i preko nasleđenih vojnih i ekonomskih veza iz vremena stare Jugoslavije. Koncentracija tog udara je dovela do toga što ja zovem “rusifikacija srpskog nacionalizma”, dakle njegovo stalno podhranjivanje da bi se omeo evropski put Srbije.

    Putinov orkestar u Beogradu?

    RSE: U analizi ruskog utjecaja u Srbiji, Jelena Milić na sajtu Centra za evroatlanske studije (CEAS) govori o Putinovom orkestru u Beogradu. Stiče se utisak da oni koji igraju za Putinovu agendu nisu povezani, pa često ni sinhronizovani. Da li možemo govoriti o Putinovom orkestru ili o medijima/portalima/pojedincima koji iz uvjerenja ili za novac čine EU neatraktivnim ciljem za Srbiju i na druge načine promovišu bliskost sa Rusijom?

    Jakšić: Mislim da je u ovom trenutku teško da se govori o nekoj sinhronizovanoj akciji koja bi pokrivala sve segmente srpskog društva. Ali očigledan je cilj da se ti atomizirani centri proruskog uticaja jednog dana okupe u mnogo snažniju celinu – mi smo već svedoci određenih grupisanja. Ta ruska “meka moć” još nema, da kažemo “nacionalnu frekvenciju” – ali deluje i lokalno i regionalno i jasno se naslućuju namere (Rusije) da postane ozbiljna globalna sila na političkom horizontu Srbije.

    RSE: Da li je Univerzitet jedno od važnih uporišta ruske “meke moći” u Beogradu?

    Jakšić: Mimo crkve koju bih identifikovao kao najjači “protočni bojler” ruskog uticaja – delovi Univerziteta (su uporište ruske “meke moći”). To je gotovo paradoksalno i uznemiravajuće da se pripadnici mlade generacije tako lako regrutuju na nacionalizmu kojeg podstiče Rusija, koja se sve vreme predstavlja kao alternativa i spas. Da podsetimo, Rusija je svoju kampanju protiv Zapada započela zastrašivanjem Srbije da slučajno ne uđe u NATO.

    Međutim, poslednjih godina veoma je evidentno da Rusija nudi alternativu Evropskoj uniji – kroz evroazijsku federaciju – predstavljajući EU kao jedan propali projekat – kao neko područje koje je nekada bilo prostor blagostanja, ali više nije. Tvrdi se da je to sada prostor koji je uzdrman nacionalizmima, krizama, pa i terorizmom – sve te elemente (ruska propaganda) koristi da bi uspešno regrutovala čitavu jednu generaciju mladih Srba kod kojih je evidentno da ne samo zbog ruskog uticaja već i zbog drugih razloga, entuzijazam za evropske integracije opada i sada se kreće oko 50 odsto – što je veoma nisko.

    Moskva koristi svaki otvoren prostor da ga popuni svojim uticajem, nije iznenađenje što uspeva u primitivnim i neobrazovanim sredinama koje lako podležu mitovima istorije. Mnogo opasnije od toga je što otvara nevladine organizacije i što je organizovana po studentskim udruženjma. U Beogradu imate dva fakulteta, Pravni i Mašinski, koji su direktni promotori proruske politike.

    Mit o rusko – srpskom prijateljstvu

    RSE: Kako objašnjavate činjenicu da mladi žele da se školuju i liječe na Zapadu, ali Rusiju smatraju najvećim prijateljem Srbije? Prema jednoj anketi, preko 50 posto mladih nema ništa protiv da se u Srbiji formiraju ruske vojne baze.

    Jakšić: To je deo neke metafizike za koju je teško naći racionalni odgovor. U toj dihotomiji – između racionalne potrebe da sve prave vrednosti, bilo da je reč o školovanju ili šopingu, vide na Zapadu – a da istovremeno hvalite Rusiju, to je teško objasniti. Nikome, ni od lidera koji su proruski orijentisani, ne pada na pamet da svoju decu pošalju na Lomonosov, nego ih šalju na školovanje u Oksford, Kembridž ili u Ameriku.

    Objašnjenje treba tražiti delom u mitu koji postoji o rusko – srpskom prijateljstvu. Većina Srba smatra da je u Kijevu neonacistički režim i da je u pravu Putin što je anektirao Krim. Takođe, veliki broj anketiranih u Beogradu smatra da je Rusija na prvom mestu po donacijama koje je dala Srbiji u preiodu posle 2000. godine, iako su te donacije nula dolara. Sve je to deo tog mita.

    Zašto kažem mit? Ako pogledamo poslednji vek srpsko – ruskih odnosa, ne možemo govoriti o nekoj bliskosti Srbije i Rusije. Kraljevina Jugoslavija nije imala diplomatske odnose sa SSSR-om, posle Drugog svetskog rata bio je kratak period bliskosti Broza i Staljina, ali je ta veza pukla 1948. godine. Odnosi su se normalizovali 1956. ali je ostala obostrana sumnjičavost. Nekoliko godina posle toga Jugoslavija je vodila svoju spoljnu politiku i zalagala se za jednu varijantu nesvrstavanja koja nije odgovarala Sovjetskom Savezu, koji je imao svog favorita u Kubi.

    Tako da čitav taj period, koji je obeležio decenije sovjetsko – jugoslovenskih odnosa, nije bio idiličan, pa da bi se govorilo o nekom velikom prijateljstvu. Faktografija pokazuje da se radi o mitskom predstavljanju tih odnosa koje Kremlj vešto koristi i plasira među rusofilima u Srbiji. Ono što je pri tome upozoravajuće – da se regrutuju mladi ljudi po univerzitetima gde Rusi veoma aktivno rade.

    Rusija je svoju prvu nevladinu organizaciju ovde otvorila 1913. godine i od tada su razne proruske institucije ovde veoma aktivne, uključujući Ruski institut za strateška istraživanja koji promoviše tzv. društvenu diplomatiju i podstiče velikosrpski nacionalizam, ali i veliku ljubav prema Rusiji. Ono što je još važnije razvija sklonost prema ruskom političkom modelu. Ovde se ne radi o nekom antiruskom stavu, već o potrebi da se skrene pažnja na promociju jedne političke ideje koja je suprotna geostrateškom konceptu Srbije, u suprotnosti je sa prihvatanjem onih vrednosti za koje se zalaže savremena liberalna demokratija oličena u EU.

    Diplomatski pasoši za srpske vatrogasce?

    RSE: Kad je riječ o čuvenom Srpsko-ruskom humanitarnom centru u Nišu, zar nije bizarna sama ideja da se humanitarcima da status diplomata?

    Jakšić: Ako se ruskim humanitarcima da status diplomata ja sam javno obećao da ću pokrenuti kampanju da srpski vatrogasci dobiju diplomatske pasoše. Jer ako se zaista radi samo o humanitarcima, ne vidim razloga da se zahteva da oni dobiju status kakav su dobili pripadnici NATO-a, ali to je nešto sasvim drugo, to su vojnici. Ako ove humanitarne radnike identifikujemo kao vojnike onda to može da se traži. Ali otkuda ruski vojnici u Nišu i na teritoriji Srbije?

    I sa pravnog aspekta taj zahtev ne drži vodu jer nema analogije sa statusom kojeg imaju pripadnici NATO snaga.

    Bez obzira što su zapadne diplomate u poslednje vreme posetile Niški centar i utvrdili da tamo nema sumnjivih vojnih aktivnosti, time još uvek nisu otklonjene sumnje da humanitarni centar ne može da se pretvori u nešto drugo. Dosta je onih koji tu ideju podržavaju i smatraju da to treba učiniti za Moskvu. Koliko sam obavešten, predsednik Vučić je među onima koji se tome protive i prošle godine najavljenja poseta ruskog premijera Medvedeva Beogradu u oktobru otkazana je upravo zbog toga što je Medvedev očekivao da se potpiše sporazum o humanitarnom centru. Vučić, tada još premijer, nije na to bio spreman.

    Taj humanitarni centar je očigledno kamen spoticanja u odnosima Moskve i Beograda. To je jedan bizaran zahtev koji ima ozbiljne implikacije.

    1. Monter каже:

      On je njihov saradnik

    2. Monter каже:

      Dijareja ili proliv predstavlja abnormalno brzo kretanje fekalnih materija kroz debelo crevo, što ima za posledicu povećanje sadržaja tečnosti ili volumena crevnog sadržaja i učestalo vršenje nužde sa vodenastim stolicama različitog stepena viskoziteta. Izbačeni crevni sadržaj ponekad može sadržavati primese krvi, gnoja i drugih materija. Pre samog nastupa ovog stanja dolazi do izražene peristaltike (crevnih pokreta), što neretko prate i bolni grčevi.

      Dijareja može biti akutna (kada nastupi iznenada, kratko traje i prolazi bez posledica) ili hronična (kada traje po nekoliko nedelja ili meseci). Kod slučajeva ozbiljne neuhranjenosti ovo stanje može izazvati smrtan ishod, što se naročito često dešava u nerazvijenim zemljama.

      Dijareju izazivaju različiti etiološki faktori, među kojima se posebno izdvajaju virusne infekcije, paraziti i bakterijski toksini. Osim toga, među česte uzročnike se ubrajaju: upala creva, kolera, dizenterija, trbušni tifus, Grejvsova bolest, ulcerativni kolitis, Kronova bolest, botulizam, poremećaji lučenja hormona štitne žlezde, preveliko konzumiranje alkohola, trovanje hranom, kontraindikacije kod uzimanja lekova, stomačni grip, strah, emotivno uzbuđenje itd. Svi ovi faktori izazivaju dijareju putem četiri različita mehanizma: povećanje osmotskog pritiska, povećanje sekrecije, inflamatorni procesi i smanjenje vremena apsorpcije. (izvor: http://www.wikipedia.org)

      Recepti:

      Kod dugotrajnog proliva treba uzeti po 2 kašike ječma, zobi, pirike, koja se osim što se isecka, još i u avanu dobro istuče (mora biti vrlo suva), a u mlinu sve zajedno samelje, pomeša, stavi u litru vode i kuva pola sata. Zatim neka odstoji 15-20 minuta. Ocedi se, po želji zasladi, doda dosta soka od limuna i pije pre jela tri puta dnevno. (1)

      Isprži se dve kašike pirinča (kao da se prži kafa). Kad je tako ispržen, doda se 200 g hladne vode, i kuva dok se pirinač ne smekša. To se jede bez masti i soli. (1)

      U lončić već oceđenog čaja od kamilice zakuva se mala kašika samlevene prave kafe, pomeša se i, što je moguće toplije, popije. (1)

      Četiri češnja belog luka usitniti i staviti u čašicu vinskog sirća i popiti. (1)

      Kašiku finog skroba staviti u čašicu komovice i to popiti. Ako proliv ne stane, treba odmah ponoviti. (1)

      Plod od štavelja: jednu kašiku na 200 g vode kuvati 2-4 minute i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta. Piti više puta dnevno po jednu šoljicu. Koristi sigurno. Za decu polovinu doze. (1)

      Suve borovnice su najefikasnije sredstvo protiv proliva pa bi ih trebala imati svaka kućna apoteka. (1)

      Zovin plod osušen 8-10 komada dnevno prožvakati. (1)

      Jednu kašiku usitnjene kore od primorskog šipka i 50 g rogača kuva se u pola litre vode 5 minuta. Od tog čaja uzima se više puta dnevno po jedna šoljica. (1)

      Skuva se jaka crna kafa bez šećera, u nju nacedi sok od limuna i popije. (1)

      Pomešati po 50 g belog sleza (koren, list i cvet), podbela (list), crnog sleza (list), kupine (list) i nane. Uzeti 5 kašika te mešavine i preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno oko 3 sata, zatim ocediti i piti nezaslađeno umesto vode. Deci se daje isto uz dodatak 50 g kamilice. (1)

      Pomešati po 50 g metvice (list) i kamilice. Od toga uzeti 3 kašike, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti, 2 sata ostaviti poklopljeno, zatim odliti i piti umesto vode. (1)

      Pomešati po 20 g nane, matičnjaka, dupčaca i trave ive. Od toga 3 kašike preliti sa pola litre vrele vode, pokriveno ostaviti 2 sata, zatim odliti i piti nezaslađeno umesto vode. (1)

      Pomešati po 25 g borovnice (list i plod), dunje (seme) i nane. Uzeti 3 kašike toga, preliti sa pola litre vrele vode, poklopiti i ostaviti 2 sata, zatim piti umjesto vode. (1)

      Pomešati po 30 g lipe i kamilice, po 10 g petrovca, ružinog cveta, šipka i dupčaca. Od toga uzeti 3 kašike, preliti sa 5 decilitara vrele vode, poklopiti, ostaviti 1 sat, piti što
      toplije u toku dana. (1)

      U čaj od suve borovnice doda se čašica domaće komovice ili šljivovice. Treba jesti dobro pržene žgance i kompot od suvih šljiva. Ako bolesnik ima dobre zube, neka grize suve kruške i njih jede.

    3. tomahawk каже:

      … u primitivnim i neobrazovanim sredinama…..

    4. draganblacki каже:

      Tebe baš nije mrzelo.. ko bi jos citao tekst intervju od ovog nazovi analitičara koji je odavno na platnom spisku angloamerickih nevladinih organizacija.!

    5. Душан каже:

      На западу је национализам , е а код нас се каже РОДОЉУБЉЕ, и не постоји никаква русификација ми и Руси смо браћа и по крви и по Христу!!!

    6. tomahawk каже:

      a gde su sestre Ruskinja?
      sta bi na falilo da se malo… posestrimimo i pobratimimo sa nekom izdasnom zutom Rusekinjom>

    7. Frojd каже:

      ….recimo….Kabajevom…
      …to b’e onaj malisa nemos’ da ‘timari’..
      ….to batke za mene-tebe…..

    8. tomahawk каже:

      ma ja ne biram, stara mlada crna bela nek je podebela
      bolje da ljulja neg da zulja

      jes, al kad zulja duze se pamti, sto kaze jedna moja mrshava koleginica

    9. Simerijanac каже:

      „Ovo je američka objava rata Evropskoj uniji“
      20 septembra 2017

      Predsednik Austrije Aleksander van der Belen kritikovao je američkog kolegu Donalda Trampa zbog govora na Generalnoj skupštini UN, ocenivši da se radi o objavi rata EU.

      On je, u razgovoru sa novinarima u Njujorku, istakao da je zabrinut zbog „retrogradnog naglašavanja nacionalnih država“ u Trampovom govoru.

      „To ponovno buđenje nacija nije ništa drugo nego objava rata EU“, poručuje Van der Belen, koji je u Njujorku predvodio delegaciju svoje zemlje u kojoj je i šef diplomatije Sebastijan Kurc.

      On ukazuje da evropske države mora da se suprostavi takvim zahtevima, jer zajedno postižu, posebno male države kao što je Austrija, više nego kada bi svaka radila za sebe.

      „Ako bih pakosno formulisao rekao bih da je to bio predizborni govor koji je bio namenjen njegovim glasačima u provinciji, a ne format koji se očekivao kao obraćanje pred više od 190 šefova država i vlada u UN“, kritikovao je američkog predsednika Van der Belen.

      Podvukao je da je razočaran Trampovim govorom i da su svi njegovi sagovornici iz Evrope mišljenja da se Iran u potpunosti pridržava Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja iz 2015. godine.

      „Iran je partner koji poštuje Sporazum i taj utisak imam i iz razgovora sa predsednikom te zemlje Hasanom Rohanijem. I predsednik Francuske Emanuel Makron deli taj stav“, naglasio je šef austrijske države.

      On je istakao da Tramp i njegova administracija nemaju nikakav dokaz da Iran krši Sporazum o neširenju nuklearnog oružja.

    10. tomahawk каже:

      …. u primitivnim i neobrazovanim sredinama…
      covek je sve objasnio

  4. SlavenMilanov каже:

    „Овај предлог први пут је Путин дао још прошле године, међутим идеју нису
    прихватиле неке велике компаније које су желеле да задрже приходе у
    доларима и другим страним валутама, због могућих осцилација рубље.“ ???

    Ако прошлогодишњи предлог „цара“ нису прихватиле праве газде, шта је доказ (или назнака) да ће овај пут то да се деси ?

    1. Marinos Ricudis каже:

      Ruska platna karticama „Мир“.
      Sve vise i vise su u upotrebi, tj.10,6 miliona u ovom trenutku.
      Monetarnu politiku ne vodi presednik već guverner.
      Nije to Putin preporučio na svoju ruku nego već uz odobrenje guvernera koji procenjuje da li je to održivo .
      Ljudi pogrešno tumače Putina misleći da se za sve pita Putin.
      Nemoguce je preko noći stvari menjaju presedničkim dekretima. Odavno se to dogovara na relaciji KINA i Rusija.
      Jednostavno Putin je težio da izgradi sistemsku zemlju gde institucije nezavisno rade , a jedna od takvih je Banka Rusije.

    2. SlavenMilanov каже:

      Rusija na kraju 2016. god – 86,1 milijarda dolara u AMERIČKIM državnim obveznicama
      Kina na kraju 2016. god. – 1.06 triliona dolara u AMERIČKIM državnim obveznicama…

      Rusija polako smanjuje svoje devizne rezerve ali Kina – ne… niti će…

      To što Putin pokušava a u centru Moskve mu sedi ekipa iz „bank of america“ će još dugi niz godina biti na nivou – predloga.. Živi bili pa videli…

    3. моћни Ђоле Јанговић каже:

      Отео си ми реч..:)
      Прави удар и почетак рата следи тек кад и Русија и Кина распродају америчке државне обвезнице, јер купујући ТАЈ папир, кредитирају натоамеричку ратну машину за поробљавање света.

    4. tomahawk каже:

      porobljavanje nego shta!!!
      bolje je biti americki rob nego slobodan u Rusiji

    5. Slavej Planina каже:

      Државне обвезнице „се купују“, а не „продају“. Могу да се наследе, дају као хипотекарни залог, поклоне…То је најсигурнији облик „штедње“ јер за њих гарантира држава, у датом случају најјака светска економија. Камате су релативно високе, а тржишне турбуленције не утичу на њих, јер се тргује са фиксним каматама и условима. Зашто би их Русија и Кина продале и коме?

    6. tomahawk каже:

      mladjahno bugarche…
      nevidjedni strucnjak za ekonomiju
      i to rusku,hihiihihiiiih

    7. Frojd каже:

      ….lilika se razume samo u finansije, niko ne zna kolko je pokrao i opljachkao rubljase…………deset puta je gori od ovog naseg olosa….

    8. tomahawk каже:

      eh, deset puta, moj ne da smanjujes?
      da si rekao dvesta puta, pa hajde de

  5. Душко Јевтовић каже:

    Уверен сам да је ово најава краја америчке империје. Свет више неће више бити на распродаји на којој ће они безвредним папирима моћи да купују све што пожеле.

Коментари су затворени.