Прочитај ми чланак

СТАМАТОВИЋ Заштити привреду и раднике од страних инвеститора и политичких странака

0

- У Србији су сва права угрожена свима онима који различито мисле у односу на режим Александра Вучића, па тако су угрожена радничка права, рекао је г. Стаматовић, одговоривши на постављено питање гл. одг. уреднику Србин.инфо, Дејана Петра, током конференције за новинаре која је одржана у понедељак, 21. августа, у Прес центру УНС-а, поводом потписивања споразума између Српског покрета Двери и Здраве Србије о заједничком политичком деловању и сарадњи.

Лидер Здраве Србије је указао да српски радници немају никаква права када је у питању синдикално организовање у прииватним компанијама страних инвеститора које данас неконтролисано улазе у Србију, истакавши да се те стране фирме безусловно и фаворизују на нашем тржишту у односу на домаће привреднике.

– Режим СНС-СПС даје тим компанијама безповратна средства у износу од десетине милиона евра као субвенције за запослене, док наши домаћи инвеститори то не добијају. Тако,  на пример ми на Златибору, који као домаћи инвеститори хоћемо да подигнимо гондолу, не да само не добијамо субвенције који би добили да улажемо као страна компанија већ актуелни режим нам на незаконити начин не дозвољава да добијемо грађевинску дозволу. А Београд на води, и остале инвестиције страног капитала, могу да се реализују без икаквих папира.

Стаматовић је и подсетио да је Александар Вучић препоручио радницима у унутрашњости Србије да могу да штрајкују колико хоће у својим местима, под условом да не долазе у Београд, испред Владе Србије.

– Имамо протесте малинара у Србији, који се сами себи жале, и који су невидљиви за Београд, па тако српска јавност нема информације да актуелни режим неће да поможе домаћу производњу док истовремено подржава монопол и подстиче захтеве разних лобија који живе од пљачке српских пољопривредника.

Први човек ЗС је и истакао да смо једна од ретких држава која нема институцију као што је Агенцију за заштиту националне економија, а то је по њему важнија служба него БИА, него све друге државне службе и агенције, јер на тај начин бисмо као друштво не само штитили и развијали домаћу привреду већ бисмо  истовремено заштитили и раднике од злоупотреба послодаваца.

– А све је овако лоше, како сам навео, због тога што су нам разорене државне институције од самог режима. Последице тога је да су земља, ресурси, имовина, инфраструктура све више у рукама страних компанија, да све више домаћег становништва ради за њих, а да се гаси наша национална производња. А то не ради ниједна озбиљна држава у свету. Зато ће се ЗС и Двери борити да се заштити национална економија, да се заштите домаћи произвођачи и да се укине монопол политичких партија преко којих се прави монопол у бизнису, закључио је на крају, г. Стаматовић.

6 коментара “СТАМАТОВИЋ Заштити привреду и раднике од страних инвеститора и политичких странака

  1. EUInformer2 каже:

    A ukoliko radnici ne bi odlazili, evroskeptici bi govorili da je to znak toga da Evropska unija uopšte nije tako sjajna, kad niko ne želi otiči u stare zemlje članice.

    1. Simerijanac каже:

      Ти знаш и шта би било кад би било, а не знаш ни шта сада јесте.
      Да знаш шта јесте, неби провоцирао лупетајућ глупости.

    2. EUInformer2 каже:

      Ne, za meni to nije šta bi bilo kad bi bilo, jer mi svo svim tim prošli, kod nas u Češkoj Evropska unija je bila loša jer tamo nakon pristupanja gotovo niko nije odlazio a u susednoj Poljskoj je bila loša jer je tamo ostavila ispraznena sela.

  2. EUInformer2 каже:

    Uoči gubernatorskih izbora u 16 ruskih regiona 10. septembra, Kremlj je primijenio novu metodu eliminisanja ozbiljnih opozicionih protivkandidata zvanu „lokalni filter“

    Uoči gubernatorskih izbora u 16 ruskih regiona 10. septembra, Kremlj je primijenio novu metodu eliminisanja ozbiljnih opozicionih protivkandidata zvanu “lokalni filter”. Kritičari aktuelne ruske vlasti upozoravaju da se koriste zakonski mehanizmi da bi se umanjile šanse svih protivkandidata onih koji su lojalni Kremlju da eventulano pobijede.

    Jevgenij Roizman, politički jastreb i gradonačelnik četvrtog po velični ruskog grada Jekaterineburga, bez dvoumljenja procjenjuje svoje izborne šanse na predstojećim regionanim gubernatorskim izborima – pod uslovom da bi naravno uspio da bude kandidat.

    “Pobijedio bih, vrlo jednostavno“, rekao je u intervjuu za RSE prošle sedmice Roizman, koji je 2013., pobijedio vladajuću Jedinstvenu Rusiju, predsjednika Vladimira Putina i postao gradonačelnik grada na Uralu, Jekaterinburga.

    Međutim, glasači u Roizmanovom rodnom regionu Sverdlovsk neće imati šanse da glasaju za 54-godišnjeg političara na gubernatorskim izborima, za jedan od 16 ruskih regiona u kojima će se glasati 10. septembra, što je relativno blizu predsjedničkih izbora u Rusiji, koji će se održati 18. marta iduće godine i na kojima se uveliko očekuje Putinova pobjeda.

    Roizman i političari u drugim regionima kažu da su onemogućeni da izađu na izbore kao kandidati koje bi građani birali, zahvaljujući zakonskom mehanizmu poznatom kao “lokalni opštinski filter” za koji kritičari kažu da se zloupotrebljava za onemogućavanje potencijalno jakih protivkandidata Kremlja da učestvuju na izborima.

    Ova mjera, uvedena nakon što je Dmitrij Medvedev, aktuelni premijer, ponovo uveo direktan izbor gubernatora, potkraj svog manadata na dužnosti predsjednika Rusije 2012., zahtijeva da budući kandidati na tim izborima moraju sakupiti potpise između pet do 10 posto lokalnih poslanika u regionima.

    Kremlj je preduzeo snažnije mjere kontrole na kompletnoj teritoriji Rusije nakon masovnih protesta 2011-12 u Moskvi, i Putinovog povratka na predsjedničku funkciju, te parlamentarnih izbora za koje kritičari tvrde da su bili namješteni.

    Sa vladajućom Jedinstvenom Rusijom koja dominira lokalnim vlastima širom zemlje, sakupljanje neophodnih potpisa loklanih poslanika, predstavlja ogromnu barijeru za opozicione kandidate i druge potencijalne izazivače regionalnih elita odanih Kremlju, navode analitičari.

    Zagovornici ovog procesa pak kažu da to sprječava dovođenje marginalnih kandidata na birališta. Roizman, pak kaže da je u regionu Sverdlovska ovo bilo upotrijebljeno samo zato da se omogući učešće kandidata sa veoma malim šansama da budu ozbiljni protivkandidati aktuelnom Jevgeniju Kuivaševu kojeg je Putin imenovao za vršioca dužnosti gubernatora u aprilu uoči predstojećih izbora.

    “Počistili su cijeli teren. Nema niti jednog jedinog jakog izazivača, niti jednog jakog kandidata kojem je čak i dozvoljeno da se približi,” rekao je Roizman o predstojećim izborima.

    “Nijesu ni dali šansu nikom za učešće. Naprosto nijesu dozvolili. Ja sam pokušao ali su me ubjedili da je lokalni filter nepremostiv. To su pravila igre sada”, kaže gradonačelnik Jekaterinburga.

    Kritičari Roizmana, ga pak optužjuju da nije ni pokušao ozbiljno da sakupi potrebne potpise za odobravanje kandidature.

    “Teško mi je povjerovati da je bezobzirni gospodin Roizman, visoki zvaničnik i državnik, gradonačelnik velikog grada, koji svakako ima i određene administrativne resurse na raspologanju- neka vrsta slabe male žrtve koju progoni režim,“ rekla je Ela Pamfilova, šefica ruske Centralne izborne komisije u intervjuu za ruski poslovni dnevnik RBK ranije ovog mjeseca.

    Ali Roizmanove kritike oko lokalnog filtera za gubernatorske kandidate izbile su na površinu nakon što je prošle sedmice objavljena nova studija koju je uradila organizacija bivšeg ruskog ministra finasija Alekseja Kudrina, dugogodišnjeg Putinovog saveznika. Studija je ustvrdila da pomenuti mehanizam u aktuelnoj formi “čini da zaista alternativni izbor bude praktično nemoguć u apsolutnoj većini slučajeva”.

    “Mnogi potencijlni kandidati sa visokim stepenom prepoznavanja i dubokim izbornim iskustvom suštinski neće učestvovati u izbornom procesu,” napisali su autori, dodajući da je takozvani “screening process” regionalna elita upotrijebila samo za registraciju “lažnih” kandidata koji ne predstavljaju nikakvu prijetnju aktuelnim predstavnicima vladajuće stranke.

    Analiza zaključuje da su “nekompetitivni” gubernatorski izbori bili izuzetak 2004., u godini kada je Putin otkazao direktne izbore za regionalne gubernatore, nakon terorističkog napada na školu u južnom ruskom gradu Beslanu.

    “Sada su pak kompetitivni izbori postali izuzetak,“ napisali su autori analize “loklanog filtera”.

    Pamfilova je rekla u intervjuu za RBK da je mehanizam “cinično” iskorišćen od strane regionalnih elita da jednog jakog kandidata, Vjačeslava Markajeva, člana gornjeg doma ruskog parlamenta, Savjeta Federacije iz Komunističke partije, onemoguće da učestvuje na izborima u ruskom regionu Burjatija.

    U regionu Perm, dva knadidata koji su se doživljavalali kao mogući snažni oponenti vršiocu dužnosti gebernatora, Maksimu Rešetnjikovom, bivšim visokom zvaničniku Moskve, odbijeni su zbog problema sa potpisima.

    Jedan od tih protivkandidata Konstantin Okunev, objavio je video apel upućen Putinu prošlog mjeseca sa porukom da je lokalni filter iskorišćen za manipulisanje da bi lokalne elite onemogućile kandidovanje za njih “neugodnih” kandidata.

    “Gubernatorski izbori su pretvoreni u farsu, klovnosvki show”, rekao je Okunev u tom videu.

    Sergej Kirijenko, prvi zamjenik šefa Putinove administracije koji nadgleda domaću politiku, sa oprezom je rekao prošlog mjeseca da bi ova mjera mogla biti povučena.

    “Ako se jednostavno pretvorila u sredstvo za držanje ljudi podalje od glasačkih kutija, onda je potrebna revizija” citirao je Krijenka dnevnik Komersant.

    Nikolaj Petrov, stručnajk za ruske regione sa moskovske Visoke škole ekonomije, rekao je za RSE da bi eliminisanje ili popravljanje mehanizama lokalnog filtera značilo veoma malu razliku po pitanju kompetitivnosti guberantorskih izbora osim ukuliko se politička situacija u Rusiji ne promijeni.

    Kremlj, rekao je Petrov, je bio zinteresovan za davanje oblande kompetitivnosti regionalnim izboima 2013., kada je opozicioni lider Aleksej Navlani završio drugi u utrci za gradonačlnika Moskve, osvojivši 27 posto glasova, prema zvaničnim rezulatima.

    Ali od kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim u martu 2014., “situacija se dramatično promijenila” kaže Petrov.

    “Kremlju ne trebaju kompetitivni izbori, ne treba mu visoka izlaznost na tim izborima. Potrebni su im izbori koji će biti sprovedeni tiho, uz veoma malo fanfara”, kaže Petrov.

    Roizman, koji je želio da bude kandidat liberalane Jabloko stranke odbačen je od strane regionalne izborne komisije na temelju toga što nije uspio da sakupi neophodnu papirologiju, insistira na tome da su mu onemogućili kandidovanje “upravo zato što bih pobijedio”.

    Neki politički analitičari su skeptični.

    “Mislim da Jevgenij Roizman nije imao šansu da pobijedi, ali je imao šansu da ostvari dobar rezultat”, rekao je za RSE Aleksandar Kinev, jedan od autora analize “lokalnog filtera” koju je objavila Kudrinova organizacija.

    “Mislim da je imao šanse da uđe u drugi krug. Mislim da bi to bilo realno”, procijenio je ovaj analitičar.

    Roizman pak kaže da ima samo jedan način za testiranje njegove podrške.

    “Omogućite mi da učestvujem”.

    1. Prle Tihi каже:

      Да можда не нудите најмању месечну плату од 700000 динара по садашњем курсу? Зато су нека од решења казина која ће давати својим члановима свакодневно неопорезоване бесплатне паре.

    2. Simerijanac каже:

      I što još žele od nas? Imali smo nekoliko stoljeća austro-ugarskog iturskog jarma, na što smo se već bili navikli. Onda u došli Prvi svjetski rat i Kraljevina Srbija i oslobodili nas, ali očekivanja nisu bila ispunjena. Kasnije smo u inat Srbima pjevali u zboru s Nijemcima i Talijanima, koji su pred najezdom Crvene armije i Titovih partizana pobjegli i poručili nam da se snalazimo kako znamo. Onda je došla TitovaJugoslavija koja se 1990. “oslobodila sama sebe”.

      Kakva nam može biti naša budućnost? U redu, živimo dan po dan, što i nije loše, obzirom da cijelu povijest, ako izuzmemo nekoliko svijetlih primjera, sjedimo i čekamo da nas netko spasi. Ali kako smo došli u ovu situaciju?

      Mnogi će reći da je bio rat, da su drugi napredovali dok smo mi pet godina ratovali, pa pet godina obnavljali porušeno i kakve sve ne isprike. Laž. Bili smo pijuni na geopolitičkoj šahovskoj ploči i kada je propao Sovjetski Savez pobjedonosne, hladne i željne oči su gledale kako se dograbiti kapitala. S ratom i bez njega bi kolaps željezne zavjese otvorio put dominaciji svjetske oligarhije pod izgovorom “globalizacije” i ” slobodnog tržišta”.

      Vlasnici multinacionalnih korporacija su trljali ruke od radosti i pred njima se otvorio ogroman i bespomoćan teritorij u kojem su ljude ispranog mozga pokorili s naivnim parolama o demokraciji, slobodama i pravima čovjeka.

      Plan oligarhije je zapravo bio vrlo jednostavan, kao svi planovi ranijih osvajača. Osvojeno područje iskoristi, poniziti, uništiti, isisati sve iz njega, a za stanovništvo stvoriti stanje permanentnog ropstva. Plan je bio jednostavan, ali su metode bile puno suptilnije, a nije bilo nikoga da se svemu suprotstavi.

      Ranih ’90-ih i kasnije su zemlje bivšeg Istočnog bloka i bivše Jugoslavije, koja nije bila njegov dio, preplavili američki ekonomski savjetnici i konzultanti. Baš kao Pinochetovi “Chicago Boysi“,skupina ekonomista obučena od strane američkog Ministarstva gospodarstva na sveučilištu u Chicagu kod Miltona Friedmana i Arnolda Harbergera. Bili su dobro obrazovani, uljudni i besprijekorno odjeveni judi, prema njihovim stavovima nepokolebljive pristaše slobodarskedesnice.Međutim, sloboda u ekonomiji je jedna od najnehumanijih teorija koja negira socijalnu državu, kao i bilo kakve državne intervencije u gospodarstvu. U stvari, to je neka vrstaekonomskog darvinizma. Neka u slobodnoj konkurenciji preživje jaki, a slabe će seprotjerati među horde beskućnika.

      Možda tek sada razumijemo razmjere takozvanog slobodnog tržišta i europskih normi i pravila. Država bi trebala odustati od financiranja zdravstva, obrazovanja, a porezni i mirovinski fondovi trebaju biti privatni. Ako sami ne odvajate novac za preživljavanje u starosti, onda krivite sami sebe. Ako ste siromašni i bolesni, sjedite i plačite na ulazu neke dobrotvorne ustanove. Vaša djeca su samo vaš problem i ne tražite od države da se brine za njih.

      U “pristojnim” zemljama zapadne Europe s jakim socijalnim politikama se ljudi s ovakvim idejama nisu smjeli n približiti javnoj upravi, jer bi ih odmah pregazili ratoborni sindikati,ali su u bivšim socijalističkim zemljama dočekani sa svim počastima. Plaćalo im se za savjete, a lokalni političari su pred njima ustajali nastražnje noge, začarani frazama o “reformi tržišta”.

      Posljedica svega je da su zapade kompanije u bescjenje pokupovale doslovno sve strateške sektore. Jedno se vrijeme od tog novca čak živjelo dobro, ali je kasnije sve došlo na naplatu. Naravno prodaja nacionalne imovine se neminovno odrazila na BDP i prihode stanovništva. Akako su samo svi bili sretni zbog “stranih ulaganja”. INA – MOL je ogledni primjer te sreće, T-Com da ne spominjemo i tako dalje unedogled.

      Osim toga, ovi su emisari podučili naše dužnosnike kako je za demokraciju dobro da vlada novac poreznih obveznika troši na prozapadne nevladine organizacije. Na kraju smo se pretvorili u koloniju pod političkom kontrolom Europske unije.

      No, imamo predivne mogućnosti. Na primjer, možemo napraviti salatu i sve kupiti u supermarketu preko puta. Turske ili jordanske “plastične” rajčice “paprika” iz Nizozemske i Makedonije, luk iz Kine i sir iz Francuske sira. Omjer uvoza i izvoza voća i povrća je katastrofalan, a mi bagerima zakopavamo tone mandarina, dok rakiju pečemo krišom u podrumima, kao Al Capone. Proizvodnja alkohola u privatnom sektoru je strogo regulirana i vjerojatno će u dogledno vrijeme biti zabranjena, a stara izreka kaže da je selo bez rakije, kao selo bez crkve.

      Dobro, zašto smo pristali na kapitulaciju. Veliku su ulogu odigrali mediji i takozvani think-tankovi koji se financira od strane američkih, adijelom i europskih fondova. Sve ove institucije dopunjavaju jedna drugu, a zajednički moto i nit vodilja im je – demokracija. Tako imamo zakladu ovu ili onu, zaklade za demokratske studije i institute za liberalne strategije, koji nikada ne otkrivaju prave ciljeve.

      Ljudi žive u njihovo u zatočeništvu i postali su žrtveni pijun na šahovskoj ploči. Mi služimo interesima drugih i kvarimo odnose s onima skojima možemo raditi na obostranu korist. No, naši europski i američki prijatelji nas tapšu po ramenu i govore: “Bravo, dečki! Imate demokraciju! “. No, što znači ta demokracija? To nije vladavina naroda, nego moć “demokrata”.

      .

Коментари су затворени.