Прочитај ми чланак

СУКАРА: Најбоље рјешење за БиХ – миран разлаз

0

Историчар Костја Сукара увјерен је да је миран разлаз три народа у БиХ оптимално рјешење за будућност овог простора.

Сукара, који је поријеклом из БиХ, а живи и ради у Лондону, сматра да се иза позива на успостављање унитарне БиХ очигледно крију тенденције ка доминацији и новим територијалним освајањима.

Он истиче да таква политика одговара само криминализованим политичким структурама у БиХ, док би за све остале најбоља солуција био мирни разлаз.

Сукара каже да хронични недостатак колективног поштовања не може да буде основа за суживот, додајући да БиХ у садашњем облику егзистира, али не функционише.

„Довољно је подијелити већ подијељену земљу на Републику Српску, те на бошњачки и хрвтаски дио, јер се и у Федерацији зна који дијелови коме припадају. Данас су унутрашње границе јасније дефинисане него што је то био случај почетком деведесетих година“, рекао је Сукара за „Прес Република Српска“.

Према његовим ријечима, међународна заједница била би гарант мира првих неколико година након разлаза, уз уставну регулацију права мањина унутар све три територије.

„Послије би се, по логици ствари, хрватски дијелови припојили Хрватској, док би Република Српска и муслимански дио Федерације, као нове државице које учествују на Евровизији, поклањале поене комшијама у региону“, каже Сукара.

Он сматра да је међународна заједница изгубила интересовање за БиХ, те да има дугачку историју повлачења лоших потеза у вези са бившом Југославијом, који се настављају кроз рад Хашког трибунала.

„Ако се сагледају статистички подаци о пресудама донесеним у Хагу, јасно је да су Срби били оптужени за злочине против Хрвата и Бошњака, Хрвати само за злочине против Бошњака, док су Бошњаци ослобођени свих оптужби“, нагласио је Сукара.

Срна

6 коментара “СУКАРА: Најбоље рјешење за БиХ – миран разлаз

  1. Игор каже:

    Хрвати да се прикључе Хрватској, а РС независна?
    Фина пропаганда.

  2. NGO_Informer каже:

    Politika je uništila Dejton – Kasim bi bio dobar Srbin

    Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka slovi za najboljeg poznavatelja sadržaja Mirovnog sporazuma, postignutog prije skoro dvadeset godina na konferenciji u američkom gradu Daytonu, kojim je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini. Ovakav opis profesor je zaradio zahvaljujući činjenici da je u Daytonu bio glavni pravni ekspert u delegaciji Republike Bosne i Hercegovine, koju je predvodio tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, ali i učešćem u skoro svakom kasnijem pokušaju nadogradnje sporazuma. Zbog toga je logično, prvo, pitanje: Kako smo prošli u Daytonu?

    Rat i nakon rata

    -Uobičajna je formulacija da se kaže: Dejton je završio rat, ali je stvorio nestabilnu državu sa relativno sporim razvojem. Međutim, mislim da, ni jedno ni drugo, nije potpuno tačno. Nažalost, rat se nastavio, samo se sada ne vodi oružjem – odgovara profesor Trnka, s kojim smo, na njegovo insistiranje, razgovarali u slastičarnici smještenoj u sarajevskom naselju Pofalići, gdje je redovan na jutarnjim kafama.

    Takav ambijent nas nije spriječio da nastavimo priču o obilježavanju dvadesete godišnjice Dejtonskog sporazuma, što je ovosedmična medijska tema broj jedan u Bosni i Hercegovini. Zato smo, dok nije zaboravio, profesora pitali objašnjenje formulacije “rat i nakon rata“.

    -Riječ je o sukobima različitih koncepcija i pogleda na politiku, prije svega kod stranaka koje već decenijama vode ovu državu. To je u temelju stvorilo situaciju da danas imamo sukobe u društvu, pa recimo svi u jednom entitetu, od predsjednika do neke babe, govore protiv države – objašnjava profesor, a onda navodi i nekoliko ključnih propusta u provedbi Dejtonskog sporazuma koji su doveli do takvog stanja.

    -Nakon Dejtona došlo je do brojnih odstupanja od njegove suštine. To se desilo prije svega zahvaljujući nespremnosti međunarodne zajednice. Recimo, Aneks sedam govori o povratku izbjeglica. Znamo da se taj proces do danas nije završio. Prema sporazumu o izborima, takozvanom Aneksu tri, bilo je predviđeno da će građani glasati na izborima prema mjestu prebivališta koje su imali 1991. godine. To su promijenili predstavnici međunarodne zajednice, koji su dozvolili, suprotno slovu Dejtona, da se glasa gdje se ko zatekao u trenutku potpisivanja sporazuma. To je imalo katastrofalne posljedice, jer da se to nije mijenjalo onda bi struktura vlasti u RS-u odražavala nacionalnu struktura iz 1991. godine, a to znači da bi 46 posto stanovništva bilo nesrpsko. Aneks devet je predviđao uspostavljanje samostalnih sistema poput željeznice i pošte na državnom nivou. To je trebala biti poveznica BiH, no nikada nije provedeno – analizira naš sagovornik, a potom i iskreno odgovara na pitanje: Da li se osjeća prevarenim nakon Dejtona, s obzirom da neki bitni dogovori neće biti provedeni.

    -Sigurno da se osjećam prevarenim. Ali, ovdje više odlučuje politika nego pravo. Nažalost, i danas imamo političkih elita, koje se navodno pozivaju na slovo Dejtona, ali daleko su od njegove primjene – tvrdi profesor, misleći pri tome na vlasti Republike Srpske predvođene aktuelnim predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, koji uporno insistira na “povratku na Dejton“, no tog povratka, smatra naš sagovornik, nema, jer put BiH vodi ka Briselu.

    No, profesor Trnka se u razgovoru za Faktor rado vraća u dane koje je proveo u američkoj bazi u Daytonu. Tvrdi da su za bosanskohercegovačku delegaciju, predvođenu predsjednikom Izetbegovićem, pregovori bili izuzetno teški, jer su za suprotnim stolom sjedili ljudi koji su negirali suverenitet i teritorijalni integritet BiH, prije svih predsjednici Hrvatske i Srbije, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević.

    -Predsjednik Izetbegović je imao dvostruku odgovornost: morao je brinuti o svim građanima i cjelovitosti zemlje, ali je u isto vrijeme čuvao i nacionalni interes Bošnjaka. No, sve je to predsjednik dobro uradio. Sada se javljaju neki generali poslije bitke, pa kažu: Mogao je ovo! Ili, mogao je ono! E, pa najlakše je sada pričati. Ja mislim da je predsjednik uradio najbolje što je mogao – sjeća se profesor Trnka, ističući da je rahmetli Izetbegovića smatrao pravim prijateljem.

    520 ključnih stvari

    -Po okončanju pregovora u Daytonu nismo jedan drugom čestitali. Ne znam ni da li smo razmišljali o tome. Sjećam se da me je predsjednik u avionu američkog potpredsjednika, kojim smo se vraćali iz Daytona, rekao da mu napravim listu dobrih i loših strana sporazuma, kako bi to prezentovao novinarima koji su ga čekali na sarajevskom aerodromu. Sastavio sam listu. Pokazalo se da smo u Daytonu riješili 520 ključnih pitanja za državu. Neka su se pokazala dobrim, a neka, bome, i lošim za nas – zaključuje profesor Trnka, pravni ekspert i sudionik konferencije sa koje je u BiH stigao mir.

    Ti bi, Kasime, bio dobar Srbin

    Profesor Kasim Trnka ističe da je sa prvim predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem bio prijatelj. Upoznali su se prije raspada Jugoslavije, a zajedno su predstavljali Bosnu i Hercegovinu na razgovorima o njenoj budućnosti, početkom devedesetih godina prošlog vijeka.

    -Alija je cijenio moje poglede. A ja sam pokušao da mu kontriram u nekim odlukama. Tako sam ja njemu govorio: ‘Evo ja ti izigravam ulogu predstavnika druge strane.’ I onda on predloži jednu mjeru, ja napadam… recimo, pitanje nacionalnih odnosa. A onda bi on meni, kada bi rasprava postala žustra, rekao: ‘Ti bi, Kasime, bio dobar Srbin’…

    Potpisnici, a ne garanti

    -Jedna od floskula koja se u javnosti pojavljuje je da su Srbija i Hrvatska garanti Dejtonskog sporazuma. To nije tačno! Oni su obaveznici mirovnog sporazuma, dakle potpisnici! I pravnički rečeno, to je trostrani međunarodni ugovor. A svjedoci su predstavnici Kontakt grupe, NATO-a, Islamska konferencija.

    1. Игор каже:

      Тај Касим је најобичнија будалетина, и псеудо научник. Мада добро за нас да су им вође такве.

  3. DJORDJE каже:

    NEKA SE TURCI [POTURICE] KUPE I PRAVAC TURSKA A USTASI NEKA POCNU DA SE VRACAJU PRAVOSLAVLJU INACE CEMO DA IM HEBEMO MATER SRBSKO-POKATOLICENU !!!!! CELA bosna je srbska i ostace srbska hteli oni to ili ne !!

  4. Vujadin каже:

    Hvala zapadnim „prijateljima“ na savjetu. Zašto bi se Srbi odrekli Bosne i Hercegovine, odnosno teritorije koja se trenutno tako zove? To je vjekovna srbska teritorija i još malo šire. Neka generacija Srba će to vratiti ako mi ne uspijemo, al zemlje (teritorije) se ne odričemo, nismo mi Vučići i ostale demokrate.

  5. HERCEGOVINA RS каже:

    Само дисолуција ткз.бејха на Републику Српску и федерални дио који чине остала два конститутивна народа.

Коментари су затворени.