Прочитај ми чланак

У ЦЕНТАР – БРАНКО ДРАГАШ и ДРАГАН РАДОВИЋ: Власт и странци пљачкају народ Србије

0

Гости емисије „Дебата”, у продукцији медијске куће „Центар” били су познати економски стручњаци Бранко Драгаш и Драган Радовић.

Тема емисије је била како се, путем пуњења српског буџета, од стране власти пљачка српска држава и народ Србије.

У емисији се говорило о економској политици владе Ане Брнабић и председника Александра Вучића , о томе како је нестало струје у ЕПС у вредности од пар милијарде евра, шта ће се десити ако страни инвестори купе ЕПС , као и о неолибералном моделу вођења српске привреде и колико ће бити Срба у Србији на крају века.

О чему су још, у овој емисији говори економисти Драгаш и Радић погледајте у видео клипу горе.

Емисију је водио главни одговорни уредник Србин.инфо, Дејан Петар Златановић.

Дебата, медијске куће „Центар”,је снимљена у згради „Борбе”, Трг Николе Пашића 7, Београд; ако вам се свиђају наше емисије, лајкујте и Фејсбук страницу ЦЕНТАР – ФЕЈСБУК, и претплатите се на Јутјуб канал ЦЕНТАР – Јутјуб.

15 коментара “У ЦЕНТАР – БРАНКО ДРАГАШ и ДРАГАН РАДОВИЋ: Власт и странци пљачкају народ Србије

  1. EUInformer2 каже:

    SOFIJA

    Jasna je i vidljiva razlika u pozitivnom smislu u privrednom razvoju Bugarske pre i posle ulaska u EU, rekla je u razgovoru za Regionalnu informativnu agenciju JUGpress zamenica predsednika bugarske Trgovinsko-industrijske komore Olga Aleksandrova Čutenska.

    Po njenim rečima, to se vidi kroz više primera.

    “ Ako uzmemo najglavniji pokazatalj vezan za bruto domaći prouzvod vezan po glavi stanovnika već u predpristupnom periodu Bugarska je dostigla 27% prosečnog nivoa EU”. Kada je primljena u EU 2007. godine dostigli smo 40%, a danas već 48 % BDP po glavi stanovništva u odnosu na prosečni
    nivo za EU”, objasnila je Aleksandrova Čutenska.

    Stvarno može da se vidi da beležimo rast dohodaka, ekonomski rast, tako da članstvo Bugarske ima svoju vidljivu korist, ukazuje ona.

    EU finansira u Bugarskoj različite aktivnosti preko evropskih fondova i upravo ti transferi i Doznake, koje dolaze iz EU, prema različitim istraživanjima, dovodi do pozitivnih rezultata.

    “Bugarska dobijajući ta sredstva od 2007.-2015. Godine, garantuje 9% veći BDP, oko 5% nižu nezaposlenost i oko 4% veću zaposlenost. Ne smemo da zaboravimo jednu od najvećih koristi za
    bugarske firme, a to je olakšana trgovina, pristup velikom tržištu EU, naš izvoz koji se povećava brzim tempom nakon pristupanja. Iako je u 2008.i 2009. godine u svetskim razmerama bila velika kriza, I pored toga kod nas je to bilo ublaženo zbog pristupanja Bugarske u 2007.godine” podvukla je Aleksandrova Čutenska

    “ Naš izvoz od oko 13 milijardi evra u 2006. povećao se na 23 milijarde evra u prošloj i pretprošloj godini. Na sledećem mestu je dotok stranih investicija u bugarsku privredu koji se povećao. Krajem
    2016. godine se procenjuje na oko 40 milijardi evra. Samo u godini pristupanja EU je iznosio 9 milijardi i to je rekordan iznos stranih investicija”, obasnila je ona.

    Kaže i da je Trgovinsko-industrijska komora, čiji je zamenik direktora, jedna od onih organizacija koja brani članstvo u EU, proširenje evrointegracija.

    “ Kod nas čak i pre pristupanja EU i trgovinskoj komori je postojao 2000. godine evroklub. To mesto gde se sastaju različiti ambasadori, razmenjuju se iskustva vezana za članstvo u EU, diskutuje se oko koristi prioriteta svih zemalja EU” rekla je Aleksandrova Čutenska I dodala da “to što održavamo evrointegracije ne znači da ne kritikujemo neke stvari koje smo već primetili, koje se mogu svakako poboljšati”.

    ŠTA ZABRINJAVA BUGARSKE FIRME?

    Bugarske firme, kaže, najviše zabrinjava postojeće administrativno opterećenje.

    “ Mi vidimo da se još uvek u Evropi ne ulažu napori da se smanji to opterećenje. Previše je regulativa, uredbi, naredbi. To je s jedne strane dobro, ali firme su previše opterećene. Ove javne konsultacije koje se događaju u toku izmene zakonodavstva , one ne mogu da prate sve one zakonske promene i da ih uzimaju u obzir u svojem poslovanju”, objašnjava Aleksandrova Čutenska.

    Kaže da je “još jedna okolnost” koju su u komori primetili u okviru evrointegracija i članstva Bugarske u EU

    Vezana je za unifikovanje poreskog zakonodavstva.

    “Bugarska je jedna od zemalja u kojoj postoje niski porezi i po nama to izjednačavanje poreza, ako se prihvati u okviru EU trebalo bi da bude u smeru nižih poreza, a ne ka onome što imaju vodeće ekonomije, kao što su Francuska ili Nemačka, koje imaju znatno više poreze” objasila je Aleksandrova Čutenska I dodala da se “u celini ekonomska situacija u Bugarskoj je vise nego pozitivna zbog članstva u EU”.

    Kaže i da se u Bugarskoj bolje živi od kada je član EU.

    “Na to je da odgovor sama ekonomija koja proizvodi mnogo više, ali i same plate. Ako pogledamo statistiku, od 2007. do danas imamo svake godine rast od 6-7 % prosečne plate. Naravno, još
    nismo dostigli nivoe prosečnih plata EU, ali, stvar je u tome da sama ekonomija bi trebala da proizvodi više da bi se povećavao dohodak stanovništva”, objasnila je Aleksandrova Čutenska .

    Bugarska izvozi najviše u Nemačku, Italiju, Grčku i Rumuniju.

    Aleksandrova Čutenska kaže da su ove zemlje osnovni trgovinski partneri a da su u toj grupi i Francuska, Španija I Belgija.

    “U izvozu preovlađuje roba koja je sa nižim stepenom prerade. Uz pomoć evropskih fondova bugarske firme bi trebalo da se usmere na povećanje sopstvenog inovacionog kapaciteta, da bi mogli da izvoze proizvod sa većom dodatom vrednošću, dakle prerađen proizvod na kojim će više
    profitirati”, smatra Aleksandrova Čutenska.

    Bugarska najviše uvozi iz Nemačke I Rusija. “Taj uvoz iz Rusije je vezan za to što je Bugarska zavisna od goriva, dakle nafte iz Ruske federacije. Kina je takođe među našim vodećim trgovinskim partnerima, što je razumljivo s obzirom na ogromne količine koje se uvoze. Italija i Turska su takođe među osnovnim partnerima kada se govori o uvozu. Iz država poput Italije, Turske ili Nemačke mnoge bugarske firme uvoze s rtovine, ovde je prerađuju i opet izvoze tamo , objašnjava Aleksandrova Čutenska.

    U Bugarskoj su , kaže, najrazvijenije usluge u koje uključuje i trgovinu i turizam.

    “To je oko 68% BDP. Inače, kada se govori samo o industriji najrazvijenija je prehrambena, proizvodnja auto-delova, hemijska industrija, farmaceutska industrija, kao i tekstilna. To su vodeće grane bugarske industrij”, dodala je Aleksandrova Čutenska.

    PRIVATIZACIJA U BUGARSKOJ

    Na pitan je šta se dešava sa nekadašnjim socijalističkim preduzećima, da li su privatizovana i ko ih je privatizovao I šta se dešava sa restitucijom Aleksandrova Čutenska kaže da će “za Srbijue možda biti zanimljivo kako je sve počelo oko privatizacije”.

    “ Državna privredna velika objedinjenja su podeljena na odvojene fabrike, odnosno odvojene delove. Na taj način u velikoj meri je srušena tehnološka povezanost tih preduzeća i fabrika. U krajnjoj liniji, to je dovelo do pogoršanja njihovog finansijskog stanja i oni su na taj način u velikoj meri otkupljeni po mnogo manjoj ceni nego što su zaista koštala. Drugi nepovoljni momenat u celom procesu privatizacije kod nas je tzv. masovna prisovna privatizacija kod koje su vlasnici ili suvlasnici različitih preduzeća postali ljudi koji nisu imali čak ni jedan lev uložen u ta preduzeća. Stvoreni su fondovi čiji je zadatak bio da upravlja ovim udelima različitih ljudi u tim preduzećima, s tim da je posle toga došlo do jednog procesa ukrupljavanja te svojine. Sami fondovi počeli su otkupljivati te
    udele, čak i kada je jedno preduzeće bilo u vlasništvu različitih fondova, postajalo je vlasništvo samo jednog fonda. Zajedno sa tim Bugarska je izgubila garantovano tržište koje je imala u okviru socijalističkog režima i dovelo je toga da su mnoga takva preduzeća počela da faliraju. Taj njihov bankrot bio je svojevrsno sito, vitalnija preduzeća su opstala jer su moglad arealizuju svoj proizvod, ali većina je bankrotirala”, objašnjava Aleksandrova Čutenska.

    “ Dakle, 96. godine tim procesom je počelo i bankrotstvo samih banaka, jer sama preduzeća nisu mogla otplaćivati kredite. Od 97. godine, uvođenjem takozvanog valutnog borda, možemo reći da je taj prelazak od planske ka tržišnoj ekonomiji završen”, dodala je ona.

    Uvođenjem valutnog borda došlo je stabilizacije ekonomije, bugarski lev je vezan za nemačku marku, a zatim i za evro i usled svega toga počeo je da dolazi strani kapitali i u krajnjoj liniji došlo je do zaista ekonomske i finansijske stabilizacije zemlje, kaže Aleksandrova Čutenska.

    “Trenutno, opet smo u tom valutnom bordu i mišljenje trgovinsko-industrijske komore je da moramo sačuvati uslove valutnog borda do ulaska u evro zonu. Time bi se garantovala stabilnost ekonomskog okruženja. Valutne rezerve trenutno imaju pokriće od 160% tog valutnog borda, odnosno 47 milijardi leva”, dodala je ona.

    1. Црни Ђорђе каже:

      Курват, ко ти дрма кавез?

  2. моћни Ђоле Јанговић каже:

    КОНАЧНО Златановићу!

    ВАДИКАЛЦИ, ОВУ ДВОЈИЦУ ДА СЛУШАТЕ А НЕ ШЕШЕЉУГУ КОЈА САМО ШЕШЕЉУГА И ЗАВЛАЧИ ЗА ГОЛЕШ ПЛАНИНУ!
    Јесте да је језик мало сложенији, има и тешких речи, мора се укључити и нешто мозга, али је ОВО оно што једе Србију а не боја доњег веша Колиде Китар Грабановић, шешељугине колегинице са рвацког Свеучилишта за будале!

    1. Црни Ђорђе каже:

      Народ мора на улици да скине отпаднички режим са власти а онда све уз зид.

    2. perungromovnik каже:

      не мора уза зид брате, скуп метак, конопац јефтинији…

    3. Stevan-Vd каже:

      To bi bilo na stotine kilometara konopca ?? A i radna snaga …Ipak ,brate . jeftije je metak . A i brže bi bio obavljen posao .

    4. don_kihot каже:

      Kod tebe razmisljanje i nastupanje ocigledno nisu u korelaciji. Kakve veze Seselj ima sa temom? Zasto napadas Seselja cija je stranka na granici cenzusa a ne citavu kolonu drugih koji su osvjedoceni neprijatelji Srbije?
      Da li je kod tebe u pitanju paranoja prema Radikalima ili si krenuo Perunovim stopama paganstva? Koga ti zastupas?
      Znas li ti Djolo ko su ova dvojica? Filozof Dragas narocito posto ovog drugog neurozisa ne znam?
      Hajde ukljuci „nesto mozga“ pa barem probaj odgovoriti na jedno pitanje.
      I zapamti narodnu mudrost, nisi pametan u drustvu budala. Samo jedna budala vise.

    5. моћни Ђоле Јанговић каже:

      Јесу Лопино… оћу рећи Лупене, чим си се ти одмах гицнуо, мени је јасно да сам опет пуцао у прави грм…)))
      Мене мој ловни инсекат још никад није изневерио. Кад год спрашим сачму у неки грм, отуд се зачује „плиз но“.::)))

    6. don_kihot каже:

      Hajde probaj ponovo, ali ovaj put ukljuci mozak? Dok ti kurblas po lobanji da pronadjes sivu masu ja cu ti prozboriti jos koju.

      Prvo da se ogradim jer Dragasa podrzavam samo zbog njegovog licnog nadahnuca i naizgled volje da pomogne narodu. Ali ili ti ga BUT! Covjek je ludak. Njegov ekonomski model spasa Srbije je da proglasi bankrot i otpusti dvije trecine administracije. Izmedju ostalih! Imas nesto sto se zove unutrasnaj potrosnja i od cega ona sve zavisi. Racionalizacija troskova DA ali ne do inflacione mjere. Ko se i malo razumije u ekonomiju zna da je to suludo.

      Pa Djindjic ga je odjebo kad je procitao njegov „program oporavka Srbije“ pa mu ovaj nikad nije oprostio i mrtva ga sada prevrce u grobu. A obojica su bili petokolonasi!

      Dragas ti je pomogao Djindjicu, ovaj Kostunici, Kostunica Tadica pa dalje ide Nikolic, Vucic, Canak, Jovanovic, Biserko, Kandic, Zukorlic, Zene u crnom, LGBT, Brnabic, Dacic… nema kraja veleizdajnicima i ovjekovjecenim satiracima Srbije a ti se uhvatio za Seselja!
      Alo indijanac! Idi u taj grm i ne oglasavaj se vise!!!

    7. моћни Ђоле Јанговић каже:

      Арсен Лупига, па јел’ ти то пледираш на озбиљну „дискусију“, а Драгана Радовића називаш „неурозисом“???
      Ја га слушам најмање две године шанеру и могу ти рећи да је пеницилин за лопуже, шверцере и утајиваче као што си ти например… Није ни чудо да си одмах осетио лично гађење према овом специјалцу…:)))
      Вероватно си и у рату бежао од специјалаца. Има човек и своју емисију на једном радију, али тај радио и његове теме тебе као изразитог шешељупца не би занимао, па те нећу ни оптерећивати таквим подацима…
      Дакле, ако имаш какав виц или неку зајебанцију, море, али за озбиљну дискусију, пријави се код Лава Пичке или Византинца за кога сви знају да није Веља, а нарочито то зна Лав Пичка Ожујско..:)))
      Имаш своју екипу, па се унтерхалтуј до миле воље, а ако мене намераваш зајебавати ситним уличарским провокацијама из ћаршије поред Миљацке, бићеш прописно испсован… Ја не трпим мангупе.
      Шешељ је сама есенција овог зла којеје преплавило Србију, а барабе које га бране су најгори шљам нерадника, пајсера и сецикеса. А оћете и да убијете слеђа…

    8. don_kihot каже:

      Naprotiv, ja uvjek ozbiljno diskutujem a ti si smjesan lik sve zajedno sa Radovicem. Ja ga ne znam a bavim se proizvodjackom ekonomijom. Ali ne govorim o covjeku nista lose. A sa ovim Dragasom sam licno pregovarao oko nekih poslova pa cu profesionalnu sutiti.

      Medjutim, ovde nisu tema Dragas, Radovic i Seselj. Postavio sam ti neka pitanja? Vrti tu kurblu!

      Sto se specijalaca tice ja imam vojnu knjizicu Sarajevsko-romanijskog korpusa vojske RS. U toj knjizici pise ponesto sto ide na ponos moje kuce. General Mladic je licni priajtelj moj i moje porodice. Cak nam je iz Hagao poslao jedan simbolican poklon koji vrijedi puno.

      Tako da mishu jedan ja znam ko sam i sta sam a ti nastavi da seruckas sa svojom bulumentom pagana, zastavnika i ostalim indijancima. Meni do imidza na portalu nije toliko stalo.

      A Seselja kad spomenes da ustanes i poklonis se jer ono sto je on uradio u Hagu duguje zahvalnost. Uzgred, nisam Radikal ali imam postovanje prema zaslugama kao i osude prema losim odlukama.

    9. моћни Ђоле Јанговић каже:

      Сви поштоваоци удбашке друкаре Шешеља које сам имао несрећу упознати у животу су све одреда били девијанти, комплексаши, битанге и криминални типови.
      Ти се не требаш даље легитимисати, истерао сам те из рупе првим коментаром..:))
      Можеш ти бити и лични ађутант Ратка Младића, интернет и портали су ти чудо, за мене си бараба и комплексаш који је „неуспешно преговарао са Драгашем“..:)))
      Шта ти је то „произвођачка економија“ шустеру? Пљачка машинског парка по урнисаним фирмама и заношење јаја удбашким клипанима у кривинама док заједно плевите по произвођачкој економији…..? хахахахах….

    10. don_kihot каже:

      Ja se obicno ne hvalim svojim neznanjem. Vidim kod tebe je obrnuto. Proizvodjacka ekonomija, furmanu, to je ono kad nesto sam proizvedes pa eksploatises na trzistu i imas racunicu. To je ono o cemu Dragas prica ko papagaj a ja ti, eto, pojednostavih ko malom djetetu.
      Za koga si glasao na predsjednickim izborima?

    11. моћни Ђоле Јанговић каже:

      Ја сам чуо по учионицама да се помиње ПРОИЗВОДНА економија, први пут чујем за произвођачку шанеру..:))
      Додуше, по Вогошћи се свашта радело и говорело….То је та ваша улична мудрост илити „стрит вајз“ што би рекли твоје колеге факултетлије из Бронкса:)
      У чијој си банди оперисао кад се плевило по Претису? Цациној или Јукиној?

Коментари су затворени.