Прочитај ми чланак

ВУЧИЋ: Тачи новцем косовских исељеника купио место у Паризу и на сахрани Буша

0

Председник Србије Александар Вучић изјавио је да је председник Косова Хашим Тачи новцем косовских исељеника купио своје место на свечаности поводом стогодишњице завршетка Првог светског рата као и на сахрани некадашњег америчког председника Џорџа Буша.

Вучић је за телевизију Пинк рекао да је свима јасно како је дошло до тога да Тачи на тој сахрани седи између немачке канцеларке и пољског председника.

Он је рекао да би друга опција била да неко толико заступа интересе Приштине, али да је он уверен да то није тачно.

„У питању је огроман новац који плаћају њихови исељеници, а не њихова ‘квази’ држава. Пре свега они из Њујорка, али и Швајцарске, Немачке, Италије… Немојте да имате илузије да је то нешто друго у питању. Замислите Тачија – чувеног борца за људска права да је нечим заслужио да седи поред Меркелове“, рекао је Вучић.

Он је додао да је понекад уплашен очекивањима које грађани Србије имају по питању Косова и додао да они морају да разумеју да су у прошлости почињене многе грешке и да то не може да не додје на наплату у историјском смислу.

„Људи, нас је на Косову и Метохији између пет и шест одсто. Јужно од Ибра два одсто… А за то смо криви ми и све оно што смо радили и 1999. године и после 2000. године, када се нисмо борили за свој народ. Него смо само доносили резолуције и ћутали на одлуку о проглашењу независности. Сами смо себе избацили из УН и сагласили се да поставимо границу између Срба. Те грешке људи морају да разумеју, не можете да не платите те грешке и лоше политичке одлуке у историјском смислу“, рекао је он.

Вучић је рекао да не најављује ништа лоше, али да само жели да говори оно што је објективно и реално.

Војска на север Косова само ако се НАТО сагласи

Председник Вучић изјавио је да ће у подне телефоном разговарати са генералним секретаром НАТО Јенсом Столтенбергом о томе да не буде војске на северу Косова.

Вучић је рекао да војска на север може доћи само ако се НАТО сагласи са тиме, или ако се локална заједница Срба сагласи са тим.

„Ниједан Србин се неће сагласити“, рекао је Вучић.

Поводом најаве формирања војске Косова Вучић је изјавио да је уверен да рата неће бити и да ће Србија успети да сачува мир, али да неће дозволити погром и протеривање Срба где год да они живе.

„Србија ће дати све од себе да сачува мир“, рекао је Вучић.

Он је рекао да је тежак посао Србије да води одговорну политику мира и да показује бригу за Србе на Косову и Метохији.

„Мени се чини само да људи у Приштини данас не разумеју размере катастрофе које могу да изазову и зато их молим да у неком тренутку то покушају да схвате“, рекао је Вучић говорећи о формирању војске Косова.

Он је казао да представници Приштине имају помоћ великих сила – САД, Немачке, Француске, Италије и Велике Британије.

„Налазимо се у врло тешкој ситуацији у којој је немогуће предвидети потезе“, рекао је Вучић.

Име убице Ивановића одмах ако се покажу као исправне тврдње српских служби

Александар Вучић изјавио је да ће се видети резултати српске истраге убиства лидера Грађанске иницијативе Оливера Ивановића, али да уколико би се показале као исправне тврдње српских служби безбедности одмах би се могло дати име убице.

„Видећемо шта ће наша истрага до краја показати, њихова није показала ништа. Тражили смо чауре да доставе, до данас их нису доставили. Ако би се показале исправне тврдње српских служби безбедност, могли бисмо одмах да дамо име убице, али проблем је што нисмо имали приступ месту злочина. Они су са различитим страним агентурама правили приче“, рекао је Вучић.

Он је навео да је љут зато што део људи у Србији једва чека да оптужи руководство своје земље, јер им се не свиђа чињеница да Милан Радоичић није убица.

„Рекли су, овај човек је убица, свима смо то испричали, а са њим је увезан Вучић“, рекао је Вучић и додао да су годину дана проверавани наводи да се види ко је све учествовао и да ли је Радоичић учествовао.

Поновио је да је Радоичић прошао полиграф.

Најгори насилници организују протест против насиља

Председник Србије оценио је да је парадоксално што људи из опозиције, за које је оценио да су „најгори насилници“, организују протест против насиља.

„Људи који су најгори насилници организују протест после насиља. Батинаши. ‘Еј, Двери у шетњи против насиља. Та мала фашистичка странка у шетњи против насиља. Па јесу ли они тукли ваше две колегинице (ТВ Пинк) које још и вређају после тога. Једна битанга је нокаутирала Гордану (Узелац, новинарку ТВ Пинк), а нико никада није рекао извини“, рекао је Вучић.

Он је оптужио председника Двери Бошка Обрадовића да је нападао и службеницу Републичке изборне комисије али и шефа посланичке групе Српске напредне странке у Скупштини Србије Александра Мартиновића.

„Људи говоре о борби против насиља а предводиће је човек који каже да ће да мокри или пиша по нашим гробовима“, рекао је он.

Вучић је, такође, критиковао нападе које на друштвеним мрежама представници и симпатизери опозиције износе на рачун председнице Скупштине Србије Маје Гојковић и премијерке Ане Брнабић.

Он је рекао да поједине силе у свету имају проблем са њим јер не жели да прихвати да други доносе одлуке у име грађана Србије.

„Нећу да правим компромисе са лоповима који су разарали земљу. Нећу, можете да ме убијете и шта? И шта? Ништа, ништа ми не можете друго. Ја их се не плашим и знам какве су кукавице“, рекао је он.

У Црној Гори постоји огољена антисрпска кампања

Александар Вучић оценио је да у Црној Гори постоји огољена антисрпска кампања и додао да је то за Србију веома тешко јер Београд жели да избегне конфликте.

Вучић је рекао да је ужаснут због тога што је професору права Дејану Мировићу забрањено да уђе у Црну Гору, иако се ради о човеку који је пореклом из те земље.

„Ми не дамо криминалцима да уђу у Србију, а ви не дате онима који другачије мисле. Не дате људима из Црне Горе само зато што су Срби. Ја то да правдам – стварно нисам у стању“, рекао је он.

Коментаришући хапшење опозиционог лидера Небојше Медојевића, Вучић је рекао да нема права да се меша у унутрашње ствари Црне Горе.

„Али, ако погледате разлоге… Да се то деси у Србији, нас би цео свет осудио и рекао да смо постали права диктатура“, рекао је он.

Говорећи о недавној изјави заменика косовског премијера Енвера Хоџаја да Косово покушава да направи пакт против Србије у региону, Вучић је рекао да је Хоџај накнадно демантовао само наслов текста који је изашао у хрватској штампи, а да се из садржаја види да је то суштински мислио.

„Он је демантовао само наслов. Хоџај је важна личност јер је раније важио за човека који није екстремиста. Својим везама и добрим и течним немачким језиком задавао је много проблема, али се онда погубио и помислио да може да ради шта хоће и постао све екстремнији. Рекао је све то што је у наслову текста, само што није рекао реч ‘пакт'“, рекао је Вучић.

Вучић је рекао да не намерава да се извињава ратном команданту Сребренице Насеру Орићу који је изјавио да размишља да га тужи због његових изјава, након што је ослобођен одговорности за ратне злочине над Србима у БиХ током рата.

Председник Србије додао је, међутим, да га је погодило то што је Орић изјавио да је добио понуде од тројице адвоката из Србије који су заинтересовани да га заступају у том процесу и навео да му се чини да та Орићева изјава није била лажна.

„У реду је да прихвате да га заступају. Али замислите људе који су се самоиницијативно јавили великом праведнику Орићу да га заступају у процесу у којем он тужи председника њихове земље“, рекао је Вучић.

                       ПОМОЗИТЕ РАД СРБИН.ИНФО ДИНАРСКОМ УПЛАТОМ – КЛИКНИТЕ ОВДЕ!

17 коментара “ВУЧИЋ: Тачи новцем косовских исељеника купио место у Паризу и на сахрани Буша

  1. NgoeuInformer каже:

    Otpočela konferencija o spoljnoj politici EU i procesu pristupanja Srbije: Srbija i poglavlje 31

    BEOGRAD -Treća ekspertska konferencija „Zajednička spoljna i bezbednosna politika i proces pristupanja Srbije EU“, u organizaciji Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond), otvorena je danas u Beogradu.

    Pozdravni govor održao je Milan Pajević, predsednik savetodavnog odbora ISAC fonda, koji se zahvalio Nemačkoj i Švedskoj, kao i Fondu za otvoreno društvo, na saradnji u organizaciji ove i prethodnih konferencija.

    Pajević je podsetio da je prošlo skoro pet godina od početka procesa pregovora Srbije sa EU, a da još uvek nema izveštaja o skriningu za poglavlje 31 – Spoljna, bezbednosna i odbrambena politka – koji je sada već neophodan.

    Dodao je da Srbija mora, sa svoje strane, sve više da se usaglašava sa spoljnom politikom EU, ali i da je postigla značajan napredak u nekim oblastima, kao što je slanje civila u multilateralne misije.

    Prisutnima se potom obratila Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima Srbije za pregovore sa EU, koja je naglasila da Srbija razume da ne postoji usaglašenost njene spoljne politike sa spoljnom politikom EU (trenutno 54%), i da ova država to shvata kao obavezu. Međutim, takođe je naglasila da su mnoge stvari već urađene.

    „Kao neutralna država, Srbija u velikoj sarađuje sa EU zemljama u oblasti bezbednosti kao široko shvaćenog pojma, koji ne uključuje samo vojnike“, podvukla je Miščević, dodajući da je Srbija prva zemlja Zapadnog Balkana po učešću u civilnim misijama EU i deseta u Evropi kaoda je reč o misijama UN.

    „Naše učešće u civilnim misijama je potvrda da želimo da delimo evropske vrednosti“, rekla je Miščević.

    Izjavila je i da ima puno stvari koje se vrlo često uimaju zdravo za gotovo ili se zaboravlja da budu pomenute. Kao primer je navela mehanizam stalne strukturne saradnje (PESCO) – Srbija je bila prva država kandidat koja je izrazila želju da učestvuje.

    Drugi uvodni govornik bio je ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib. Osvrćući se na istorijat Zajedničke spoljne i bezbednosne politike (ZSBP), podsetio je da je to relativno mlada oblast, ali neophodna kako bi EU imala međunarodnu „težinu“. Istakao je širenje upotrebe glasanja kvalifikovanom većinom kao ideju za veću efektivnost ove politike u budućnosti.

    Šib se potom fokusirao na odnos Srbije sa ZSBP. Podsetio je da je Izveštaj Evropske komisije iz 2018. ocenio napredak u ovoj oblasti kao „umeren“, te da je stepen usklađenosti poslednjih godina u padu.

    „Biću iskren – nedostatak usklađenosti utiče na odluku EU da još ne otvori ovo poglavlje“, rekao je Šib.

    On je, međutim, objasnio da je uvođenje sankcija Rusiji previše pojednostavljen prikaz procesa usklađivanja. Radi se o usklađivanju sa svim spoljnopolitičkim stavovima, akcijama i usvajanju potrebnog zakonodavstva.

    Pozdravio je učešće Srbije u zajedničkim civilnim misijama i dodao da Nemačka radi na njihovom unapređivanju.

    Prvi panel: Poglavlje 31 i Srbija – kako postići usklađenost?

    Odmah nakon uvodnih govora usledila je prva panel diskusija o usklađivanju Srbije sa ZSBP, koju je moderirao Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji.

    „Iskustvo Crne Gore sa ovim poglavljem pokazuje da ono ne sadrži puno pravnih tekovina, ali je dosta političko“, istakao je Aleksandar Andrija Pejović, bivši ministar i glavni pregovarač za pristupanje ove države u EU.

    Podsetio je da je Crna Gora ovo poglavlje otvorila 2014. godine, ali ga još nije zatvorila, iako je ispunila sve pravne uslove. Uslov je raskidanje ugovora sa SAD o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom krivičnom sudu.

    U kasnijem delu diskusije, Pejović je uporedio iskustvo Crne Gore pre i nakon pristupanja NATO-u. Rekao je da je postajanje članicom Alijanse unapredilo crnogorski status u oblasti ZSBP, jer je ovoj zemlji omogućio nove kontakte i kredibilnost, kao i sedenje u istoj prostoriji sa većinom članica EU.

    Dejan Ralević, zamenik pomoćnika ministra za evropske integracije Ministarstva spoljnih poslova Srbije naglasio je da ne treba sve postavljati u perspektivu sankcija prema Rusiji. „Jasno je da je članstvo u EU zvaničan spoljnopolitički prioritet – ne postoji skrivena spoljnopolitička agenda“, izjavio je on.

    Srbija, kao jedina država Zapadnog Balkana, ima redovne kontakte sa Evropskom službom za spoljne poslove, izjavio je Ralević. On je objasnio da Srbija poslednjih godina iznova dobija pozive da se priključi sankcijama Rusiji, i da sa svakim novim pozivom spoljnopolitička usklađenost opada, što je glavni razlog njenog trenutnog stanja.

    Na panelu je učestvovao i direktor kancelarije političkog direktora Ministarstva spoljnih poslova Poljske Maćiej Stadejak. On je izjavio da, iako je pristupanje EU naizgled tehnički proces, u pitanju je, zapravo, politički izbor.

    „Mi smo država koja bi volela da vidi kreativna rešenja, moramo da brzo delamo, ali takođe postoji zadatak za drugu stranu. Jasno nam je da je teško, ali kada vidimo opadajuću usklađenost, teško nam je da uverimo članice da treba da se nastavi sa proširenjem“, rekao je Stadejak.

    On je ukazao na skorašnje tenzije između Rusije i Ukrajine i rekao da je dugo raspravljano unutar EU kako da se reaguje, ali je nađen zajednički sadržalac, što je proces koji može da se primeni i na države kandidate.

    „Mislim da strategija čekanja da se zatvore sva poglavlja pre nego što se pređe na CFSP nije dobra“, zaključio je on.

    Konačno, šefica političkog odeljenja Delegacije EU u Srbiji Nora Hajrinen ponovila je izjavu Tanje Miščević da Srbija nije sedela skrštenih ruku uprkos nedostatka izveštaja o skriningu, i da EU to prepoznaje i pozdravlja.

    Drugi aspekt jeste usklađenost, i prethodno iskustvo EU sa Srbijom, oko pitanja kao što su Belorusija i Severna Koreja, pokazala su da je ono moguće.

    „Činjenica da je članstvo u EU nacionalni i strateški izbor mora da se vidi ne samo u rečima nego i u delima. Nedostatak izveštaja o skriningu se posmatra kao velika prepreka, ali ne vidim da on smeta u radu na usklađivanju“, zaključila je Hajrinen.

  2. Владимир Челекетић каже:

    Ако ти је то аргумент, можемо да замислимо и Хитлера или Наполеона, на пример, вероватно и Александра Македонског.

    1. Владимир Челекетић каже:

      Па да такав треба да буде владар, као Броз.

    2. SlavenMilanov каже:

      Tito, za razliku od hitlera i napoleona, nije bio gubitnik??

    3. SlavenMilanov каже:

      Fala, fala….Istina je vazda bila (i uvek će biti) oslobađajuća i osvežavajuća!! :o)))

  3. Camil каже:

    Pa kaži ti svom bati da odreši kesu i kupi ti neko lepo mesto do radijatora u nekoj ludari,,,

  4. Владимир Челекетић каже:

    Опет се жали на свог пријатеља и савезника, а сваким својим наступом само показује да све што раде и он и Шиптари, раде по договору.

  5. NgoeuInformer каже:

    Otpočela konferencija o spoljnoj politici EU i procesu pristupanja Srbije: Srbija i poglavlje 31

    BEOGRAD -Treća ekspertska konferencija „Zajednička spoljna i bezbednosna politika i proces pristupanja Srbije EU“, u organizaciji Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond), otvorena je danas u Beogradu.

    Pozdravni govor održao je Milan Pajević, predsednik savetodavnog odbora ISAC fonda, koji se zahvalio Nemačkoj i Švedskoj, kao i Fondu za otvoreno društvo, na saradnji u organizaciji ove i prethodnih konferencija.

    Pajević je podsetio da je prošlo skoro pet godina od početka procesa pregovora Srbije sa EU, a da još uvek nema izveštaja o skriningu za poglavlje 31 – Spoljna, bezbednosna i odbrambena politka – koji je sada već neophodan.

    Dodao je da Srbija mora, sa svoje strane, sve više da se usaglašava sa spoljnom politikom EU, ali i da je postigla značajan napredak u nekim oblastima, kao što je slanje civila u multilateralne misije.

    Prisutnima se potom obratila Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima Srbije za pregovore sa EU, koja je naglasila da Srbija razume da ne postoji usaglašenost njene spoljne politike sa spoljnom politikom EU (trenutno 54%), i da ova država to shvata kao obavezu. Međutim, takođe je naglasila da su mnoge stvari već urađene.

    „Kao neutralna država, Srbija u velikoj sarađuje sa EU zemljama u oblasti bezbednosti kao široko shvaćenog pojma, koji ne uključuje samo vojnike“, podvukla je Miščević, dodajući da je Srbija prva zemlja Zapadnog Balkana po učešću u civilnim misijama EU i deseta u Evropi kaoda je reč o misijama UN.

    „Naše učešće u civilnim misijama je potvrda da želimo da delimo evropske vrednosti“, rekla je Miščević.

    Izjavila je i da ima puno stvari koje se vrlo često uimaju zdravo za gotovo ili se zaboravlja da budu pomenute. Kao primer je navela mehanizam stalne strukturne saradnje (PESCO) – Srbija je bila prva država kandidat koja je izrazila želju da učestvuje.

    Drugi uvodni govornik bio je ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib. Osvrćući se na istorijat Zajedničke spoljne i bezbednosne politike (ZSBP), podsetio je da je to relativno mlada oblast, ali neophodna kako bi EU imala međunarodnu „težinu“. Istakao je širenje upotrebe glasanja kvalifikovanom većinom kao ideju za veću efektivnost ove politike u budućnosti.

    Šib se potom fokusirao na odnos Srbije sa ZSBP. Podsetio je da je Izveštaj Evropske komisije iz 2018. ocenio napredak u ovoj oblasti kao „umeren“, te da je stepen usklađenosti poslednjih godina u padu.

    „Biću iskren – nedostatak usklađenosti utiče na odluku EU da još ne otvori ovo poglavlje“, rekao je Šib.

    On je, međutim, objasnio da je uvođenje sankcija Rusiji previše pojednostavljen prikaz procesa usklađivanja. Radi se o usklađivanju sa svim spoljnopolitičkim stavovima, akcijama i usvajanju potrebnog zakonodavstva.

    Pozdravio je učešće Srbije u zajedničkim civilnim misijama i dodao da Nemačka radi na njihovom unapređivanju.

    Prvi panel: Poglavlje 31 i Srbija – kako postići usklađenost?

    Odmah nakon uvodnih govora usledila je prva panel diskusija o usklađivanju Srbije sa ZSBP, koju je moderirao Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji.

    „Iskustvo Crne Gore sa ovim poglavljem pokazuje da ono ne sadrži puno pravnih tekovina, ali je dosta političko“, istakao je Aleksandar Andrija Pejović, bivši ministar i glavni pregovarač za pristupanje ove države u EU.

    Podsetio je da je Crna Gora ovo poglavlje otvorila 2014. godine, ali ga još nije zatvorila, iako je ispunila sve pravne uslove. Uslov je raskidanje ugovora sa SAD o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom krivičnom sudu.

    U kasnijem delu diskusije, Pejović je uporedio iskustvo Crne Gore pre i nakon pristupanja NATO-u. Rekao je da je postajanje članicom Alijanse unapredilo crnogorski status u oblasti ZSBP, jer je ovoj zemlji omogućio nove kontakte i kredibilnost, kao i sedenje u istoj prostoriji sa većinom članica EU.

    Dejan Ralević, zamenik pomoćnika ministra za evropske integracije Ministarstva spoljnih poslova Srbije naglasio je da ne treba sve postavljati u perspektivu sankcija prema Rusiji. „Jasno je da je članstvo u EU zvaničan spoljnopolitički prioritet – ne postoji skrivena spoljnopolitička agenda“, izjavio je on.

    Srbija, kao jedina država Zapadnog Balkana, ima redovne kontakte sa Evropskom službom za spoljne poslove, izjavio je Ralević. On je objasnio da Srbija poslednjih godina iznova dobija pozive da se priključi sankcijama Rusiji, i da sa svakim novim pozivom spoljnopolitička usklađenost opada, što je glavni razlog njenog trenutnog stanja.

    Na panelu je učestvovao i direktor kancelarije političkog direktora Ministarstva spoljnih poslova Poljske Maćiej Stadejak. On je izjavio da, iako je pristupanje EU naizgled tehnički proces, u pitanju je, zapravo, politički izbor.

    „Mi smo država koja bi volela da vidi kreativna rešenja, moramo da brzo delamo, ali takođe postoji zadatak za drugu stranu. Jasno nam je da je teško, ali kada vidimo opadajuću usklađenost, teško nam je da uverimo članice da treba da se nastavi sa proširenjem“, rekao je Stadejak.

    On je ukazao na skorašnje tenzije između Rusije i Ukrajine i rekao da je dugo raspravljano unutar EU kako da se reaguje, ali je nađen zajednički sadržalac, što je proces koji može da se primeni i na države kandidate.

    „Mislim da strategija čekanja da se zatvore sva poglavlja pre nego što se pređe na CFSP nije dobra“, zaključio je on.

    Konačno, šefica političkog odeljenja Delegacije EU u Srbiji Nora Hajrinen ponovila je izjavu Tanje Miščević da Srbija nije sedela skrštenih ruku uprkos nedostatka izveštaja o skriningu, i da EU to prepoznaje i pozdravlja.

    Drugi aspekt jeste usklađenost, i prethodno iskustvo EU sa Srbijom, oko pitanja kao što su Belorusija i Severna Koreja, pokazala su da je ono moguće.

    „Činjenica da je članstvo u EU nacionalni i strateški izbor mora da se vidi ne samo u rečima nego i u delima. Nedostatak izveštaja o skriningu se posmatra kao velika prepreka, ali ne vidim da on smeta u radu na usklađivanju“, zaključila je Hajrinen.

Коментари су затворени.